Foto: Aura.ba

Malo ko u Sarajevu zna kako je nastala jedna od najpoznatijih pjesama Halida Bešlića “Miljacka”.

Inspiraciju za ovaj Halidov hit, Fahrudin Pezikoza je pronašao baš u ovoj priči o neizmjernoj ljubavi između siromašnog mladića koji je ukrao dijamant za ljubav svoje drage. Stih “… ko bi rek’o čuda da se dese, pa Miljacka mostove odnese, da ne mogu tebi doć’, da ne mogu ulicom ti proć…” oslikava koliko su ljudima u tom vremenu mostovi značili, piše Aura.ba.

Destine mostova smjestilo se duž cijelog toka rijeke Miljacke dugog 40 kilometara. Jedan od tih mostova posebno je interesantan o čijem se graditelju, vremenu građenja u izvorima i literaturi vrlo malo zna.

Međutim, usmena predanja koja se vežu za najstariji prelaz preko Miljacke, poznatiji kao Šeher-ćehajin, most kažu kako je most sagrađen 1619. godine te da ga je sagradio hadži Husein koji je u to vrijeme bio sarajevski šeher-ćehaja, odnosno upravitelj grada smještenog na obalama Miljacke. Prema spisima Komisije za očuvanje spomenika ovaj most sagradio je sarajevski vakif Alija Hafizadedić… Ovaj most smješten je ispred zgrade Vijećnice i spaja Nadmline na desnoj i Alifakovac na lijevoj obali ove rijeke.

Legenda o dijamantu

Ako je vjerovati prvoj legendi i graditelju Hadži Huseinu, u jednom od od stubova mosta ugrađen je poveći dijamant.

- Pričalo se da je Hadži Husein po završetku gradnje ove ćuprije naredio da se u jedna od stubova ugradi i poveći dijamant koji bi se kasnije, ako bude potrebe, iskoristio za za finansiranje popravke ćuprije. Mjesto gdje je dijamant ugrađen znali su samo njegvi najbliži tajnici. Međutim, nedugo nakon njegove ugradnje, dijamant iz mosta je ukraden – kaže Mufid Garibija, arhitekta i poznavalac historije Sarajeva.

Pošto je tada Sarajevo bila tek mala kasaba, krivac je odmah pronađen. Bio je to golobradi mladić iz siromašne porodice koji je dijamant ukrao kako bi ga poklonio svojoj voljenoj.

- Mladić je otišao na sud i ispričao razlog zbog kojeg je ukrao dijamant. Kadija pred kojim se mladić našao nije bio strog te se smilovao i pustio ga na slobodu pod uslovom da vrati dijamant njegovom vlasniku koji ga nije ponovo ugradio u ćupriju – prepričava Garibija legendu o Šeher-ćehajinoj ćupriji..

Jedini pisani trag koji bi nam mogao ukazati na vrijeme gradnje ove ćuprije kao i graditelja nalazi se u spisima Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. U ovom hronogramu pronađenom u gradskom arhivu Mostar piše: Alija, koga nazivaju Hafizadićem, u ime Boga podiže ovo dobro djelo. Na ovaj način sagrađen most nisu vidjeli ni oni koji su mnogo svijeta prošli. Kad je most postavljen Hadi (pjesnik Nihadi) mu reče. “Ovo je čudesan prelaz” – piše u hronogramu.

Ko bi rek’o čuda da se dese

Prije skoro četiri stotite godina Sarajevo je pogodila strašna poplava u kojoj su uništeni skoro svi mostovi sagrađeni preko Miljacke. No, uz znatna oštećenja, Šeher-ćehajina ćuprija je opstala.

- Međutim, kada je Miljacka 1843. Godine ponovo nadošla, tada su srušena dva potporna stuba što je dovelo do oštećenja tri svoda uz desnu obalu rijeke Miljacke. Na toj istoj strani nalazili su se konaci Mustafe-paše Babića koji je finansirao opravku mosta – govori Garibija i dodaje kako je poslije toga ova ćuprije preživljavala mnoge poplave koje su bila česta pojava za Sarajevo.

- Velike promjene na i oko mosta nastale su prilikom radova na regulaciji korita Miljacke, pa je tako 1897. godine zatrpan jedan od pet lukova mosta, onaj na lijevoj obali Miljacke, a 1904. godine skinuta je kamena ograda sa mosta i dodati konzolni pječaki prelazi sa željeznom ogradom – kaže arhitekt Garibija i otkriva nam još jednu zanimljivost vezanu za ovaj most…

Inspiracija za Halidovu “Miljacku”

- Malo ko u Sarajevu zna kako je nastala jedna od najpoznatijih pjesama Halida Bešlića “Miljacka”. Inspiraciju za ovaj Halidov hit, Fahrudin Pezikoza je pronašao baš u ovoj priči o neizmjernoj ljubavi između siromašnog mladića koji je ukrao dijamant za ljubav svoje drage. Stih “… ko bi rek’o čuda da se dese, pa Miljacka mostove odnese, da ne mogu tebi doć’, da ne mogu ulicom ti proć…” oslikava koliko su ljudima u tom vremenu mostovi značili – završava Garibija.

(Aura/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/av)