U redakciju DEPO Portala stiglo je pismo bh. magistara psihologije Selmana Repištija i Lejle Hasandedić koji reaguju na nedavni izbor asistenta na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, iznoseći argumente koji validnost ovog konkursa dovode u pitanje. Ovo je njihova strana priče...

Javljamo Vam se povodom nedavne malverzacije potekle sa Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Naime, riječ je o rezultatima konkursa koji je raspisan za radno mjesto asistenta iz oblasti psihologije.

Komisiju za izbor činili su doc. dr. Maida Koso-Drljević, doc. dr. Dženana Husremović i prof. dr. Nermin Đapo. Odbijenice i obrazloženja smo dobili nakon više od četiri mjeseca od isteka konkursa. U obrazloženju komisije zašto doljepotpisani (kolegica i ja) nisu primljeni, navedena je samo jedna rečenica: ''Ostali kandidati su zadovoljili minimalne uvjete za izbor u naučno-nastavno zvanje asistent.'' Minimalni uvjeti se odnose na odgovarajuću stručnu spremu, u predviđenom trajanju i prosječnu ocjenu od 8,00.

Ovdje ćemo Vas upoznati sa svojim referencama, želeći pritom da akademska pa i šira javnost procijeni jesu li naši uslovi za ovo radno mjesto bili tako ''minimalni''.

Moja prosječna ocjena na dodiplomskom studiju bila je 9,68 i dobio sam plaketu kao jedan od četiri najbolja studenta matičnog fakulteta. Prosječna ocjena na diplomskom (master) studiju bila mi je 9.40. Magistarski rad sam odbranio odmah po završetku nastave, tj. istog semestra kada je zvanično završena akademska godina. Autor sam dvije knjige (u toku je priprema za štampu treće knjige), osam naučnih radova, šest radova prezentovanih na naučno-stručnim skupovima i 25 naučno-popularnih članaka. Napisao sam jednu recenziju, prikaz iste knjige, kao i pogovor u drugoj knjizi. Pohađao sam 16 seminara putem online učenja na daljinu (koje su nudili univerziteti kao što su Harvard, Berkeley, MIT i Stanford), završio (nezavisno od fakulteta) godinu dana edukacije iz jedne vrste psihoterapijskog savjetovanja i pohađao nekoliko stručnih radionica. Služim se s pet svjetskih jezika i znam koristiti četiri statistička softvera.

Prosječna ocjena Lejle Hasandedić na dodiplomskom studiju bila je 8,95, a na diplomskom 9,25. Njen magistarski rad je najopsežniji od svih drugih u našoj generaciji i obimnost njenog istraživanja bila je na nivou doktorske disertacije. Lejla Hasandedić je objavila naučni rad u časopisu Medical Journal, koji uživa veliki ugled u medicinskoj zajednici BiH, te prezentovala nekoliko radova na naučno-stručnim skupovima. Nedavno je recenzirala knjigu iz oblasti poslovne psihologije. Njena biografija broji mnoštvo edukacija i seminara organizovanih na internacionalnom nivou. Već više od dvije godine je angažovana na projektu ''Molecular-genetic studies of schizophrenia and bipolar disorder" pri Odjelu za psihijatriju KCUS-a. Pohađa trening iz jedne vrste psihoterapije, nastao kao rezultat saradnje stručnjaka iz ove oblasti u Glasgowu i Sarajevu. Izabrana je za sekretara EMDR (jedan od psihoterapijskih pristupa) udruženja, a pozvana je, s obzirom na svoje kompetencije, da drži predavanja studentima i učenicima. Građanski je aktivista i volonter, kao i učesnik mnogobrojnih manifestacija i obuka organizovanih iz ove oblasti (boraveći pritom svugdje po svijetu, kao reprezentativan ambasador vlastitog angažmana i same BiH). Dvije godine je aktivno pohađala i uspješno završila školu islama, kao i ženske studije u lokalnim zajednicama.

Stručno se i kritički osvrnuvši na izbor dotične kandidatkinje, bez ikakve namjere da omalovažimo njenu ličnost i kompetencije, možemo reći sljedeće. U izvještaju komisije nije naveden prosjek ocjena osobe koja je primljena, već samo da je bila ''jedan od najboljih studenata u svojoj generaciji''. Na osnovu prethodnog navoda, te opštepoznatih principa valjanog i logičkog zaključivanja, može se izvesti konkluzija da postoji velika vjerovatnoća da je bilo i njenih kolega i kolegica sa boljim akademskim uspjehom i profesionalnom motivacijom. Takođe, ne možemo se oteti utisku da se spominje njena generacija i da se ona upoređuje samo sa ovom selekcioniranom skupinom studenata. Znači li to da je u slučaju odluke komisije počinjen jedan vid diskriminacije prema kandidatima drugih generacija koji su bili među najboljima, ako ne i najbolji u svojoj studentskoj skupini? Nadalje se ističe da je njena "magistarska radnja bila jedna od najboljih magistarskih radnji odbranjenih na Odsjeku za psihologiju..." Opet imamo isti problem. Kako Odsjek postoji od 1989. godine, možete samo pretpostaviti koliko je radova odbranjeno, a moguće je da su se među najboljim izdvojili i radovi nekih od drugih kandidata koji su se prijavili na ovaj konkurs. Alarmatno je i to što komisija u opravdanju svoje konačne odluke iznosi kako je primljena kandidatkinja ''mlada osoba''. Ona jeste mlađa od nekoliko kolega koje su se prijavile na konkurs, ali, znači li to da ovdje postoji i diskriminacija prema dobi?

U nastavku, komisija obrazlaže da dotična osoba ''ostavlja dojam izrazito zrele, senzibilne i kooperativne osobe što su vrlo važne kvalitete za rad i komunikaciju sa studentima, kao i za timski rad sa kolegama na Odsjeku za psihologiju.'' Moramo priznati da prvi dio ove fraze zvuči poput obrazloženja prijema kandidata na radno mjesto promotora prehrambenih proizvoda, kozmetičke linije ili člana kreativnih radionica i fokus grupa oformljenih za diskusiju o novoj robnoj marki ili amblemu neke firme.  Drugi dio citirane fraze implicitno aludira na faktor podobnosti i imperativ grupnopolitičke svijesti, što neodoljivo podsjeća na aršine nekadašnje Komunističke partije Jugoslavije: pokori se, budi beskičmenjak, poltron i nezajažljiva ulizica i uživaćeš sva prava koja te sljeduju. Ponavljam, ovo nije kritika osobina ličnosti i dosadašnjeg angažmana dotične kolegice, već interpretacija odluke gorepomenute Komisije. Pojmovi kao što su zrelost, senzibilnost i kooperativnost, uzeti skupa, kriju u sebi još jedno značenje: nagovještaj kriterijuma reproduktivnih potencijala i postulata Darwinove teorije prirodne selekcije.

Naime, neizbrisiva mrlja u razvoju psihologije kao nauke, predstavljalo je priklanjanje negdašnjih stručnjaka Galtonovoj teoriji (članovi našeg odsjeka dobro znaju o čemu govorim), koja je bila tadašnji uspješan biosocijalni nastavak Darwinovih ideja i spoznaja. Prevedeno u savremeni kontekst, dotična osoba se bira ne na osnovu svojih stručnih kompetencija i već ostvarenih rezultata, već na osnovu kapaciteta za socijalnu prisnost i uklapanje u pravila igre nastavnog kadra. Stoga smatramo da su ovim gestom Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu prekršena temeljna ljudska prava i da je srozan akademski ugled matične institucije, pa i povrijeđena pravila angažmana naučnih saradnika na nivou cijelog Univerziteta. Treba dodati i da je poražavajuća sama činjenica da neki članovi Komisije aktivno participiraju u Etičkom savjetu Društva psihologa Federacije BiH.  Tome doprinosi i saznanje da u obrazloženju poslanom odbijenim kandidatima nije naveden nijedan konkretan, prethodno ostvaren naučni doprinos kandidatkinje koja je primljena u radni odnos. Svaki navod njenog naučnog angažmana dat je u formi interesa, zanimanja i sklonosti ka ovom vidu djelatnosti. Drugim riječima, obrazloženja su opažajne, deskriptivne prirode, te ne ostavljaju prostora za provjerljivost i opovrgavanje, što su neki od ključnih uslova navođenja i interpretacije rezultata u naučnom kontekstu i u akademskom okruženju.

Doc. dr. Dženana Husremović je stručnjak u oblasti organizacijske (popularno nazvane poslovne) psihologije. Ova oblast obuhvata, pored ostalog, i selekciju kandidata za određeno radno mjesto. Pitamo se kako je moguće da u ovom slučaju nije proveden proces intervjuiranja ili provjeravanja relevantnih sposobnosti, vještina i znanja kandidata. Propust članice komisije ili neki drugi faktor, još opskurnije i pogubnije prirode?

Doc. dr. Maida Koso-Drljević među studentima je poznata kao nastavnik koji se može spustiti na njihov nivo. Drugim riječima, dostupna, korektna u ocjenjivanju i odgovorna. Kako to da je u ovom slučaju omanula u procjeni? Opet se pitamo, postoji li neki drugi uzrok ovakve odluke?

Prof. dr. Nermin Đapo, ostavio je utisak najmoralnijeg nastavnika na Odsjeku. Kao njegov šef (predsjednik), pokazivao je izuzetno poštovanje prema studentima i ažurnost u odgovaranju njihovim molbama i zahtjevima. Prije svega, on je Čovjek, potom predavač i nastavnik. U mnogo situacija je pokazao da je zaista vrijedna i kvalitetna osoba, a jako je cijenio metodološki i statistički korektan pristup dodiplomskim i diplomskim radovima, kao i kritički pogled na obrađivane nastavne teme. Još jednom se pitamo, šta se u međuvremenu desilo? Zašto u obrazloženju ne postoji tabela sa rangiranim kandidatima po pripisanim im bodovima, glede njihovih akademskih, naučnih i stručnih uspjeha?

Šta je sa ostalim dijelom kadra sa Odsjeka, zar su nas tako brzo zaboravili, pa iz riznice svog pamćenja selektivno izvlače pozitivna (ili iskonstruisana) zapažanja samo o primljenoj kandidatkinji?

Porazno je i što je dekan našeg fakulteta, aktuelni gradonačelnik Sarajeva, potpisao ovu odluku, kao što je uradio i Senat Univerziteta u Sarajevu. Međutim, njima ne zamjeramo mnogo, s obzirom da smo svjesni količine dokumenata koje im dođu u ruke, kao i njihovih mnogobrojnih obaveza u području visokog obrazovanja jedne zemlje u razvoju, kao što je BiH.

Ovim slučajem želimo motivisati sve visokoškolske ustanove Univerziteta u Sarajevu da ne krenu stopama Odsjeka za psihologiju, već da svojim pozitivnim primjerom njeguju tradiciju visokoškolskog obrazovanja kod nas i doprinose njegovom javnom imidžu u očima međunarodnih organa za praćenje procesa implementacije potpisanih sporazuma i zakona.

Od članova komisije samo očekujemo da nas pogledaju u oči i još jednom nam direktno kažu kako ispunjavamo ''minimalne uslove'' za mjesto asistenta. Ako i to budu uspjeli uraditi, hladnokrvno i s vidljivom dozom ravnodušnosti, biće nam jasno da su izgubili svoju profesonalnu savjest i sa žaljenjem ćemo konstatovati da nas je sramota što smo studirali tu gdje jesmo.

Napominjemo da čvrsto stojimo iza svega što smo ovdje naveli i da su sve informacije o našim kompetencijama dostupne, uz upit, na uvid akademskoj i široj javnosti.


Selman Repišti, magistar psihologije
Lejla Hasandedić, magistar psihologije