PREDSJEDNICA SUDA BIH MEDDŽIDA KRESO NA SESIJI KRUGA 99

Napadi na pravosuđe indirektni su napadi na državu BiH

Arhiva17.11.13, 14:12h

Javljaju se kvazistručnjaci koji sebi uzimaju za pravo da danas govore o hidroelektranama, a sutradan meritorno raspravljaju o vrlo suptilnom pravnom problemu kakva je retroaktivna primjena materijalnog zakona, kazala je Kreso

meddzida kresoSvjedoci smo da se u zadnje vrijeme određeni politički krugovi ponašaju prema trećem stubu vlasti kao podređenom, iako je u svim civiliziranim zemljama trodioba vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku jasno razgraničena, nema mješanja jedne u drugu i sudska vlast je apsolutno ravnopravna dvijema ostalim vlastima.

Ovo je danas u Sarajevu izjavila predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso koja je bila uvodničar na sesiji Kruga 99 o temi „Državno pravosuđe pod političkim pritiskom“.

Ona je prije početka sesije kazala novinarima da kritike koje idu na račun Suda BiH, Tužilaštva, pa i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća dolaze iz određenih političkih krugova.

- Javljaju se kvazistručnjaci koji sebi uzimaju za pravo da danas govore o hidroelektranama, a sutradan meritorno raspravljaju o vrlo suptilnom pravnom problemu kakva je retroaktivna primjena materijalnog zakona, kazala je Kreso.

Dodala je da je zadnja presuda suda u Strazburu bila povod za „lavinu napada“ na Sud koja je intenzivirana posljednjim odlukama Ustavnog suda, gdje se Sud neargumentirano optužuje da radi nezakonito.

- Svi naši argumenti koje iznosimo u zadnje vrijeme, da tako kažem, „ne piju vode“ pred najezdom laži i neosnovanih optužbi. Sud BiH u predmetima ratnih zločina, donoseći odluke, tvrdim odgovorno, nije postupao nezakonito. Prvu presudu koju je donio u predmetu „Maktouf“, donio ju je primjenjujući Krivični zakon BiH iz 2003. godine, kazala je Kreso.

Kao što znamo, dodala je ona, Evropski sud je utvrdio povredu člana 7. koji govori o principu zabrane primjen retroaktivnog zakona.

- Predmet „Maktouf“ donesen je 2006. godine. Optuženi je preko svoga advokata odmah uložio apelaciju Ustavnom sudu i Ustavni sud je 2007. godine donio svoju odluku kojom je potvrdio zakonitost naših odluka i sve naredne naše odluke o predmetima ratnih zločina bazirale su se na toj odluci Ustavnog suda. No međutim, niko od tih nedobronamjernih kritičara ne osvrće se na taj podatak da je našu praksu zasnovao Ustavni sud BiH i kritike idu samo na jedan sud dok se drugi ostavlja po strani, kazala je Kreso.

Na novinarsko pitanje da li treba neko da štiti pravosuđe, Kreso je potvrdno odgovorila, dodajući da postoje institucije u BiH kojima je mandat i zadatak da se oglase u ovako kriznim situacijama.

- To je, prije svega, Visoko sudsko i tužilačko vijeće i Ministarstvo pravde na državnom nivou. Svjedoci ste da ni u jednoj od ovih situacija niti se oglasilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće da zaštiti kredibilitet i nezavisnost institucija, a to je isto trebalo uraditi i Ministarstvo pravde. Međutim, oni to nisu uradili, kazala je Kreso.

Moje je mišljenje, dodala je ona, Visoko sudsko i tužilačko vijeće bilo je dužno ustati u odbranu nezavisnosti pravosuđa „jer znaju da niti sudije, a niti predsjednik Suda, ne mogu odgovarati za svoje odluke osim ako nisu zlonamjerne“.

- Presude koje su naše sudije donosile bazirane su na zakonu i to je trebalo jasno i glasno reći svim onima koji su napadali Sud BiH zbog ovih odluka. Nema odgovornosti sudija, pogotovo predsjednika Suda za odluke svojih sudija, kazala je Kreso.

Ona je istaknula da je pravosuđe na državnom nivou treći stub vlasti.

- Ako bi se srušio taj stub i druga dva bi neminovno pala za njima. Dakle, ovo je indirektno udar na državu BiH, kazala je Kreso.

Na novinarsko pitanje u vezi sa obnovljenim suđenjima, Kreso je odgovorila: „Obnovljena suđenja, to je stvar vijeća koja će odlučivati o tome i time se nipošto ne urušava kredibilitet Suda BiH“.

- Tvrdim, mi smo postupali po inicijalnoj odluci Ustavnog suda i sva naša praksa bazirana je na tome. Kako će odlučiti vijeća u ponovljenim postupcima, treba da se vidi. Ja o tome ne mogu govoriti unaprijed, kazala je Kreso.

Profesor Ćazim Sadiković je kazao novinarima da on polazi od toga da „ovaj pritisak na pravosuđe koji bez sumnje postoji, da je to ustvari pritisak na državu BiH u ovom trenutku“.

- Naime, nije samo pritisak na pravosuđe, nego postoje i druge pojave koje ukazuju na to da je država BiH zapravo prava meta svih ovih napada i nesporazuma, kazao je Sadiković.

(Fena/md)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook