Kao i u mnogim drugim oblastima, i po pitanju sprečavanja i sankcionisanja sukoba interesa javnih zvaničnika, navode iz TI BiH, zemlje u regionu su u proteklih nekoliko godina mnogo više napredovale u odnosu na BiH, u kojoj su nakon 11 godina otkako je usvojen Zakon o sukobu interesa, u posljednje vrijeme jedino vidljive inicijative za dodatno slabljenje zakonskog okvira.

U BiH je tako, prije nekoliko dana u sjenci aktuelnih političkih turbulencija, upozoreno je i TI, Dom naroda Parlamenta BiH donio izmjene i dopune Zakona o sukobu interesa kojima se ovlaštenja za provođenje zakona daju parlamentarnoj komisiji, što je klasičan sukob interesa.

Kada se posmatra stanje u regionu u oblasti zakonske regulative i provedbe zakona o sprječavanju sukoba interesa (ako govorimo o državama koje još nisu članice Evropske unije) na tom putu najveći napredak ostvarila je Crna Gora.

Slobodan Leković, predsjednik Komisije za sprječavanje sukoba interesa Crne Gore naveo je da zbog otvaranja poglavlja 23 i 24 u procesu pridruživanja EU ta država do proljeća naredne godine ponovo planira izvršiti izmjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa (donesenog 2012. godine) kojima će dodatno biti pooštrene sankcije i proširen broj funkcionera koji će biti pod lupom Komisije.

„U Crnoj Gori provjeri sukoba interesa podliježe 80 posto funkcionera , a kazne za nepodnošenje izvještaja o njihovim imovinskim kartonima kreću se od 1.500 eura do suspenzije s funkcije. Broj javnih funkcionera, koji moraju podastrijeti dokaze o svom imovinskom stanju se povećava, jer to zahtjeva Evropska komisija, pa su sada predmet provjeri i sudije, tužioci, direktori javnih preduzeća, članovi bordova javnih kompanija, dekani javnih fakulteta“, pojasnio je Leković.

Dodao je da će izmjenama zakona funkcioneri biti oslobođeni bankarske tajne, te da se njihovi imovinski kartoni od trenutka stupanja na funkciju provjeravaju pet puta, zadnji put uključujući i vremenski period godinu dana od prestanka funkcije.

U Srbiji, prema riječima Dejana Milića, načelnika Službe za sukoba interesa u Agenciji za borbu protiv korupcije, veoma bitan segment jesu jasne definicije sukoba interesa i pojma javnog funkcionera i javnog službenika, koji su široko postavljeni.

„Kroz prasku se pokazalo da je kumulacija javnih funkcija, predvorje sukoba interesa“, istakao je Milić, te dodao da su oni funkcioneri kojima su izrečene mjere komisije za sprječavanje sukoba interesa u pravilu završavali i pred pravosudnim organima.

Prema njegovim riječima organi koji imenuju javne funkcionere ne moraju da poštuju odluke Komisije za sprječavanje sukoba interesa, te da je češći slučaj da odluke provode Vlade, nego lokalne zajednice.

„Agencija za sprječavanje korupcije u Srbiji nalazi se u sendviču između političara koji bi htjeli da ništa ne radimo i javnosti koja traži strijeljanje onih koji zakon ne poštuju. Naša obaveza je naći srednji put“, zaključio je Milić.

(Anadolija/av)