Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Državna, entitetske i kantonalne vlade su od 2010. godine podijelile nešto više od 93 miliona KM iz budžetskih rezervi.

Iako je zakonom određeno da se ovaj novac troši za hitne i nepredviđene situacije, troškove međunarodnih sporova, finansiranje novih institucija i grantove neprofitnim organizacijama, ministri su ga dijelili i pojedincima, firmama i institucijama koje se već finansiraju iz budžeta.

Revizori za poslovanje javnih institucija svake godine upozoravaju da se ovaj novac dijeli nenamjenski i da se zato moraju donijeti jasna pravila o tome ko i pod kakvim okolnostima može dobiti novac iz rezerve. Državni revizor Miro Galić kaže da se zbog toga svake godine ponavljaju isti problemi prilikom podjele ovog novca: „Jednostavno, nemate pravila igre. Kad nemate pravila igre, nemate kriterij.“ Dodao je i da to znači da se funkcionerima ostavlja na volju da novac dijele kako hoće.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva su pregledali izvještaje o izvršenjima državnog, entitetskih i kantonalnih budžeta, službene novine i revizorske izvještaje od početka 2010. do oktobra 2013. godine.

Svi pronađeni podaci o trošenju budžetskih rezervi objedinjeni su u bazi podataka iz koje se vidi da je više od polovine ukupnog iznosa – oko 48,2 miliona KM – podijelila Vlada Federacije BiH (FBiH). Najveći dio je dala resornim ministarstvima za koja su već izdvojena sredstva iz budžeta. Novcem iz rezerve su tako refundirana sredstva za Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO/MIO), isplaćivane plaće zaposlenima u industrijskom preduzeću „Krivaja“ iz Zavidovića te davana pomoć penzionisanim pripadnicima Oružanih snaga BiH. Za neke milionske iznose u izvještajima o izvršenju budžeta FBiH i ne piše tačan razlog dodjele novca iz rezerve.

U istom periodu država je potrošila tri i po puta manje novca iz budžetske rezerve nego Federacija.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (BiH) je iz rezerve odobravalo isplate plaća Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) i Tužilaštvu BiH, ali i odobravalo kupovinu opreme za institucije kojima je već obezbijeđen novac iz budžeta.

Republika Srpska (RS) je najveći dio rezerve podijelila vjerskim zajednicama, pa je od 2010. godine više od 7,2 miliona KM otišlo za izgradnje crkava i manastira te izmirenje obaveza u eparhijama, što je skoro polovina novca koji je RS podijelila iz budžetske rezerve.
Pravila o potrošnji

Iznosi rezervi su svake godine drugačiji, ali nikada ne mogu biti veći od tri posto budžetskih prihoda. Dok je od 2010. godine najveću rezervu imala FBiH, Hercegovačko-neretvanski kanton na raspolaganju nije imao ni marke za ovu vrstu potrošnje.

Skromnih budžeta pa i potrošnje rezerve bili su i: Bosansko-podrinjski kanton sa manje od 35 hiljada KM, Tuzlanski sa manje od 580 hiljada KM, dok je Zeničko-dobojski kanton potrošio 50.000 KM – i to za pomoć na terenu pod klizištima.

Srednjobosanski kanton je od 2010. godine dao skoro tri miliona KM kao pomoć za hitne situacije, od kojih je više od 600 hiljada dato za liječenje, školovanje i pomoć socijalno ugroženim pojedincima.

Pravila trošenja novca iz rezerve su slična na svim nivoima vlasti i svuda o raspodjeli najvećeg dijela odlučuje vlada. Na osnovu zahtjeva građana, firmi i institucija, ministri zajedno odlučuju kojem zahtjevu će udovoljiti, pritom se ne rukovodeći nikakvim detaljnim pravilima, dok u ministarstvima finansija ne postoje dokazi da je sav podijeljeni novac utrošen namjenski.

Diskreciono pravo na trošenje manjeg dijela novca iz rezerve imaju premijeri, njihovi zamjenici i ministri finansija. Oni se pri tome ne moraju konsultovati ni s kim, niti svoju odluku moraju ikome objašnjavati. Tako predsjedavajući Vijeća ministara BiH i njegova dva zamjenika imaju pravo da potroše ukupno četiri posto tekuće rezerve, što znači da će ove godine Vjekoslav Bevanda, Nikola Špirić i Zlatko Lagumdžija po sopstvenom izboru moći podijeliti nešto više od 342 hiljade KM, odnosno po trećinu svaki od njih trojice. Ovo pravo je prvi put uvedeno u zakon 2007. godine.

Na drugim nivoima je nešto drugačije: u budžetima se odmah odredi iznos koji svojevoljno mogu podijeliti ministri pojedinačno. U RS-u ovo diskreciono pravo imaju premijer i ministar finansija. Ove godine oni mogu podijeliti 40 hiljada, odnosno 20 hiljada KM rezervnog novca.

Znatno veći novac je na raspolaganju federalnom premijeru i njegovim zamjenicima – oni mogu po sopstvenom nahođenju podijeliti ukupno 230.000 KM iz tekuće rezerve.

Iako revizori godinama upozoravaju da je potrebno odrediti tačne kriterije po kojima bi se odlučivalo o dijeljenju novca iz budžetske rezerve, vlast do danas to nije učinila.

(CIN/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/av)