Demokratsko političko vijeće (DPC) objavilo je analizu popisa stanovništva u BiH, koju je uradila Valery Perry. Kako autorica analize navodi, rezultati novog popisa će odražavati značajne demografske promjene uzrokovane ratnim etničkim čišćenjem i raseljavanjem, te nema sumnje da će rezultati biti zaista sporni, odnosno kontroverzni, prenosi Oslobođenje.ba.

- Iako je kucanje na vrata završilo, a mnogi su već umorni od njegove politizacije, problem popisa stanovništva nije riješen. Agregacije, analize, i što je najvažnije - korištenje podataka, ostat će otvorena pitanja i tokom 2014. godine općih izbora u BiH, kazala je Perry, dodavši da se potreba za popisom stanovništva u BiH javila odavno, s obzirom na to da se u zemlji tokom troipogodišnjeg rata struktura stanovništva dosta promijenila, što zbog 100.000 ubijenih, što zbog dva miliona raseljenih.

Dvojbe

"Političke stranke u BiH su imale podijeljena mišljenja o tome kada održati popis stanovništva, a posebno su se hvatale za pitanja na popisu koja se tiču etničke pripadnosti, nacionalnosti, maternjeg jezika i vjere. Stranke u Republici Srpskoj su od svih najviše bile zainteresovane za održavanje popisa i prikupljanja podataka, što pokazuje interes stranaka u RS-u za pokazivanjem i konsolidiranjem demografskog statusa quo koji odražava očekivanu srpsku većinu na tom području", ističe u analizi Perry, napomenuvši da su stranke u FBiH, posebno bošnjačka SDA i hrvatska HDZ, u manjoj mjeri podržavale popis stanovništva u BiH, bojeći se da bi podaci iz popisa mogli potvrditi etničku homogenizaciju zemlje.

- I Hrvati i Bošnjaci su se bojali da bi RS rezultate popisa mogao iskoristiti kao argument za nacionalnu samoodređenost. U najmanju ruku, novi rezultati popisa bi mogli utjecati na dogovore o podjeli vlasti uspostavljene u etnički čistim područjima, koja je na snazi još od Dejtonskog sporazuma, napominje se u analizi DPC-a.

Dvojbe oko popisa stanovništva u BiH bile su uglavnom vezane za pitanja etničke pripadnosti, vjere i maternjeg jezika, što možda i nije iznenađenje u postratnim podijeljenim državama. Međutim, u kontekstu EU i potencijalnih država članica, smjernice o popisu stanovništva jasno naglašavaju da ova vrsta subjektivnih pitanja nije nametnuta od Evropske unije. Odluka da se ova pitanja uključe u popis stanovništva u BiH donesena je isključivo od strane domaćih političara.

- Evropska komisija za rasizam i intoleranciju (ECRI) se 2011. osvrnula na problem izjašnjavanja u BiH, napominjući da se mnogi ljudi u BiH ne poistovjećuju ni sa jednom etničkom grupom, te da to treba uzeti u obzir. Uprkos obilju međunarodnih standarda, preporuka i mogućih dobrih praksi, te činjenici da EU ne zahtijeva takve podatke, ovakva subjektivna pitanja o identitetu će i dalje dominirati u razgovorima o popisu stanovništva, stoji u izvješću DCP-a.

Pritisak Evropske unije da se popis provede u 2013. bio je velik, jer bi svaka odgoda značila njegovo čekanje još dvije godine, s obzirom na to da je 2014. izborna godina. Također, tokom popisa stanovništva potrošena je velika suma novca, tako da ni BiH, a ni vanjski finansijeri (prije svega EU), nisu htjeli nikakvu odgodu.

Pažnja vlasti i građana

- Tri pitanja koja se tiču identiteta su bila toliko ispolitizirana da je malo vjerovatno da će rezultati biti valjani - sve strane će ih brojati na drugačiji način, način koji odgovara njihovim interesima. Ostaje da se vidi šta će se, kao rezultat popisa, dogoditi do kraja ove godine i 2014. Broj otvorenih političkih pitanja će zahtijevati pažnju i vlasti i građana. Popis u BiH, iako nije savršen, predstavlja korak naprijed. Međutim, čini se da bi politika popisa mogla utjecati na politički diskurs, odnosno samu politiku koja dolazi. Svaka od glavnih skupina će koristiti podatke koji najbolje odgovaraju njihovim vlastitim, vrlo jasnim nadaleko poznatim političkim ciljevima, zaključila je u analizi za DPC Perry.

(Oslobođenje.ba/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/av)