Zastupnici u Evropskom parlamentu iz Republike Hrvatske koji pripadaju grupaciji jedne političke opcije, HDZ-a, koristeći svoj položaj nastavljaju sa pokušajima uticaja i pritisaka na Evropsku komisiju s ciljem rješenja tzv. hrvatskog pitanja u BiH. Ovaj puta šalju poziv da se u okviru javnog servisa BiH što prije uspostavi kanal na hrvatskom jeziku, pod izlikom da se radi o pitanju bitnom za "opstanak" hrvatskog naroda u BiH.

Svakako da treba dati podršku da hrvatski, kao jedan od tri ravnopravna jezika treba biti zastupljen ali ne samo u okviru državnog javnog emitera, već i entitetskih, u Federaciji BiH, a prvenstveno RS-u na čemu se, gle čuda, ne insisitira.

I da zanemarimo činjenicu kako bi se već drugi poziv Evropskoj komisiji mogao protumačiti i kao miješanje u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine dijela zastupnika iz Republike Hrtvatske u Evropskom parlamentu, on je u svakom slučaju licemjeran jer dolazi u momentu kada u Republici Hrvatskoj policijski kordon specijalaca čuva dvojezične natpise naziva ustanova i ulica u Istočnoj Slavoniji, posebno Vukovaru.

Naravno o zaštiti ljudskih prava srpskog naroda na jezik i pismo u Republici Hrvatskoj nema ni slova u pozivu zastupnika HDZ-a iz Republike Hrvatske u Evropskom parlamentu što bi im trebala biti primarna zadaća. To posebno iz razloga što bi Republika Hrvatska nakon primitka u EU trebala biti primjer poštivanja Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, među kojima su pravo na jezik i pismo srpskog naroda kao najbrojnije manjinske populacije, ali i drugih naroda i građana koji u njoj žive zagarantirana.

Zastupnici koji se brinu za "opstanak" hrvatskog naroda kroz potrebu uspostave kanala na hrvatskom jeziku unutar državnoj javnog servisa BiH interesantno ne navode potrebu uspostave kanala na srpskom jeziku, a posebno ne drugih naroda unutar državnog javnog emitera Republike Hrvatske. Ili se u Republici Hrvatskoj prava na jezik, pismo, tv program tumače na drugačiji način?

Ukoliko se ovakvi postupcije dijela zastupnika iz Republike Hrvatske nastave treba jasno postaviti pitanje i tražiti od čelnika Evropskog parlamenta očitovanje da li su oni tu izabrani kako bi zastupali interese svoje države ili jednog naroda u njima susjednoj, Bosni i Hercegovini.

Almir Terzić, politički analitičar