ISTRAŽIVANJA POKAZUJU

Govor mržnje u bh. medijima najčešće proizvode političare

Arhiva16.10.13, 18:50h

Dvodnevna regionalna konferencija "Online govor mržnje u jugoistočnoj Evropi - uloga i odgovornost medija“ danas je počela u Sarajevu s ciljem ukazivanje potrebe na borbu protiv diskriminacije i poticanja mržnje te zaštitu i promovisanje prava na slobodno i demokratsko mišljenje

Bh. lideri u Briselu/ Foto: AnadolijaDvodnevna regionalna konferencija "Online govor mržnje u jugoistočnoj Evropi - uloga i odgovornost medija“ danas je počela u Sarajevu s ciljem ukazivanje potrebe na borbu protiv diskriminacije i poticanja mržnje te zaštitu i promovisanje prava na slobodno i demokratsko mišljenje.

Konferenciji su prethodila istraživanja o temi govora mržnje u medijima u Albaniji, BiH, Kosovu, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, Turskoj, Bugarskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Moldaviji, Rumuniji i Sloveniji. Mediacentar Sarajevo proveo je istraživanja o temi govora mržnje u bh. medijima u okviru projekta EU-UNESCO „Odgovornost medija u jugoistočnoj Evropi“.

- Najčešće oni koji se spominju da proizvode govor mržnje su političari, pri čemu su novinari u ulozi prenosnika takvog govora. Grupe na koje se odnosi govor mržnje su obično LGBT populacija i različiti etnonacionalni identiteti, pa i nacionalne manjine - rekla je za Agenciju Fena koordinatorica istraživanja Sanela Hodžić.

Prema zaključcima istraživanja, ističe, da je u BiH potreban angažman različitih aktera kako bi se što efikasnije suočili s ovim problemom, "pri čemu su potrebni amandmani Krivičnog zakona da se govor mržnje adekvatno procesuira u sudovima".

Vijeće za štampu BiH već primjenjuje Kodeks za štampu,  online medije i online sadržaje.

Međutim, istraživanje je pokazalo da ne tretira u značajnoj mjeri komentare iako sugeriše ukidanje komentara ukoliko sadržavaju govore mržnje.

- Preporuka u smislu samoregulacije jeste da se slučajevi procesuiranja govora mržnje pred Vijećem za štampu BiH više promoviraju u javnosti da bi javnost bila upoznata ne samo s pojmom govora mržnje već i s načinom na koji se može uložiti žalba - kaže Hodžić.

Ranije provedeno istraživanje BH novinara, navodi, pokazalo je smanjivanje slučajeva žalbi pred Regulatornom agencijom, koje su vezane za sektor emitovanja to jest radijski-televizijski sektor.

Pri tome "još uvijek postoji veliki broj žalbi u vezi s govorom mržnje u online i printanim medijima koje su uložene Vijeću za štampu BiH“.

- Tako su u 2012. godini uložene 52 žalbe, koje su tretirale sadržaj govora mržnje, dok je do jula 2013. uloženo oko osam žalbi - kazala je za Fenu kordinatorica istraživanja o temi govora mržnje u medijima u BiH Sanela Hodžić.

 

(fena/dh)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook