Zemlje Zapadnog Balkana danas (16.10.) dobijaju „ocjene“ za svoj napredak u procesu evrointegracija. Pohvalama Evropske komisije mogu se nadati Crna Gora, Srbija, Kosovo Albanija i Makedonija, a kritike očekuju BiH.

U kalendaru EU sredina oktobra rezervisana je za najznačajnije godišnje dešavanje u oblasti evropske politike proširenja. Evropska komisija danas (16.10.) usvaja izvještaje o napretku koji su, u godini za nama, ostvarile zemlje koje se nalaze u procesu evrointegracija. Istovremeno se predstavljaju i osnovni principi strategije proširenja EU za sljedeću godinu. Ovogodišnji izvještaj, prema riječima komesara za proširenje Štefana Fuelea, staviće fokus na nekoliko stvari, počev od ulaska Hrvatske u EU, što se navodi kao primjer transformativne moći proširenja preko vjerodostojnosti politike proširenja, koja opstaje uprkos finansijskoj krizi do ponovljene predanosti Evropske komisije evropskom putu zemalja Zapadnog Balkana:

“Imamo novi moto za ovogodišnji izvještaj o napretku, a on glasi: osnovno na prvom mjestu. A osnovno u procesu pristupanja su vladavina prava, borba protiv korupcije, ali i ekonomska pitanja. Želimo da zemlje kandidati ulaze u EU i ekonomski pripremljeni“, najavio je komesar Fuele.

Ekonomija među prioritetima za Zapadni Balkan

U Briselu i ove godine ponavljaju da je proces pristupanja EU postao sveobuhvatniji i zahtjevniji. Upravo zbog lekcija naučenih iz prethodnih proširenja, evropska dvadesetosmorka sada pitanja kao što su vladavina prva, jačanje demokratskih institucija, poštovanje osnovnih prava, regionalnu saradnju, ali i po prvi put ekonomska pitanja, stavlja pred potencijalne članice kao prioritete.

I dok je oblasti pravosuđa, pravde i sloboda već uvrstila u vrh pristupnih pregovora, Evropa ovoga puta posebnu pažnju zemljama Zapadnog Balkana skreće na jačanje njihove ekonomske politike, nepostojanje funkcionalne tržišne ekonomije u regionu, visok stepen nezaposlenosti, pogotovo među mladima i neophodnost povratak privrednog rasta.

Od zemalja Zapadnog Balkana Brisel i dalje očekuje reformu pravosudnog sistema, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, poštovanje osnovnih prva, među kojima se posebno insistira na pravu slobode medija, izražavanja i pravima manjina, a poziva se i na tješnju regionalnu saradnju i rješavanje otvorenih pitanja, kao među zemljama regiona, tako i onih koje zemlje u procesu proširenja imaju sa članicama Unije.

Pregled urađenog na Balkanu u 2013

Kako izvještaj o napretku obuhvata događaje u posljednjih godinu dana, očekuje se da će pored ulaska Hrvatske u članstvo, značajna pažnja Evropske komsije ovoga puta biti posvećena „briselskom dogovoru“ Beograda i Prištine, kao i odluci Savjeta EU da otvori pregovore o članstvu sa Srbijom odnosno pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa Kosovom.

Crna Gora je u godini za nama radila na pripremi za otvaranje poglavlja posvećenih vladavini prava u okviru započetih pregovora o članstvu. Albanija je na putu ka statusu kandidata radila na preporukama Brisela u cilju borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

U slučaju Makedonije očekuje se da će Evropska komisija i dalje insistirati na neophodnosti rješavanja pitanja imena u okviru dijaloga kome posreduju UN. BiH i ove godine može očekivati prevashodno kritički izvještaj Evropske komisije, zbog nedostatka političke volje u zemlji za primjenu presude u slučaju Sejdić Finci, zbog čega zemlja i dalje zaostaje kako na svom putu ka EU tako i na ekonomskom planu.

(Dw.de, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)