Jedan od predstavnika kampanje Dalio Sijah istakao je da su prijave u okviru kampanje stigle iz 44 opštine u cijeloj Bosni i Hercegovini, najviše iz Sarajeva, Tuzle i Banje Luke, ali i iz Srebrenice, Prijedora, Gradiške, Trebinja i Mostara

 Kampanja "Popismonitor", koju je provela koalicija "Jednakost", do 11. oktobra primila je 601 žalbu na proces popisa stanovništva, saopšteno je danas na konferenciji za novinare, prenosi Anadolu Agency (AA).

Na prezentaciji preliminarnih rezultata monitoringa Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2013. u okviru kampanje "Popismonitor", koja je održana danas, jedan od predstavnika kampanje Dalio Sijah istakao je da su prijave u okviru kampanje stigle iz 44 opštine u cijeloj Bosni i Hercegovini, najviše iz  Sarajeva, Tuzle i Banje Luke, ali i iz Srebrenice, Prijedora, Gradiške, Trebinja i Mostara.

"Ukupno 601 prijava stigla je iz 90 posto različitih popisnih krugova, što predstavlja problem sistemske prirode, te možemo pretpostaviti da se radilo o problemima u cijelom popisnom procesu. Upitna je kredibilnost provođenja popisa u preko 500 popisnih krugova, što znači da imamo oko 100.000 upitnih popisnica. Neodgovornim ponašanjem institucija, popisni rezultati su dovedeni u pitanje", naglasio je Sijah.

Podaci koji su dobiveni davanjem odgovora na osjetljiva pitanja mogu se smatrati upitnim, nastavio je Sijah jer se najveći broj prijava odnosi na sugerisanje za davanje odgovora na nacionalno i etničko pitanje. I zaštita ličnih podataka dovedena je u pitanje od prvog dana, a upitno je i kako će reagovati Agencija za zaštitu ličnih podataka.

"Pozivamo sve građane da pošalju prigovor Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH. Podaci koji će se dobiti o socioekonomskim karakteristikama, kao i o broju stanovnika, biće bolji od trenutno dostupnih, ali je njihova kredibilnost upitna. Smatramo da će jedino ovi podaci biti pozitivni u odnosu na one koje sada imamo", istakao je Sijah.

U okviru kampanje "Popismonitor" postavljeno je preko 1.500 pitanja, kazao je Damir Berilo, dodavši da je najviše pitanja postavljano na štandovima kampanje, kao i telefonskim putem i putem poruka.

Produkt neadekvatne kampanje informisanja od strane nadležnih institucija bila su najčešće postavljana pitanja kako adekvatno odgovoriti na osjetljiva pitanja 24, 25 i 26.

"Drugi problem bile su popisne jedinice i nejasna legistlativa oko toga, kako se popisuju oni koji nisu u BiH, šta smije popisivač uraditi, sadržaj pitanja u popisnici koja su bila konfuzna za ljude i nisu znali zašto moraju davati odgovore. Najčešće postavljana pitanja bila su ona o korištenju podataka nakon popisa, da li će se provjeravati državljanstvo, te pitanje o tajnosti podataka", rekao je Berilo.

Građani su se najviše žalili na ponašanje popisivača, uticanje na izjašnjavanje, kao i na rad popisnih komisija, zapošljavanje popisivača, zaštitu kampanje, te prisustvo neovlaštenih lica tokom popisa, kazao je Emir Borogovac.

"Građani su se žalili na neupisivano izjašnjavanje koje je osoba rekla, ili pokušaj popisivača da nagovori osobu da se drugačije izjasni, potom na neprofesionalno reagovanje popisnih komisija na pritužbe građana. Popisivači su bili nezadovoljno odnosom instituicija prema njima, a građani nedolaskom popisivača u vrijeme kada su rekli, te procesom angažmana popisivača i instruktora", kazao je Borogovac, dodavši da su danas stizali pozivi od građana koji nisu popisani, te strahuju da neće ni biti, kako se popis završava sutra, 15. oktobra.

Kampanja "Popismonitor" zabilježila je preko 40.00 jedinstvenih posjeta, a procjena dosega kampanje je oko 500.000 ljudi. Koštala je 50.000 konvertibilnih maraka, a finansirala je ambasada Velike Britanije u BiH.

(Anadolija/dh)