Planirate graditi kuću s ravnim krovom, ili vas možda uskoro očekuje popravak istog, razmislite o ideji koju je u djelo provela i jedna mlada zagrebačka arhitektica. Ozelenite svoj krov, vratite prirodi dio koji ste joj uzeli, a uz to produžite i trajnost i izdržljivost krova.

– Za ovakav način gradnje ili preuređenja pogodni su ravni krovovi te kosi s nagibom do 20-ak stupnjeva, čija nosivost dozvoljava dodatni teret otprilike 100 do 300, a na intenzivno ozelenjenim krovovima i više kilograma po četvornom metru. Težina ovisi o tome kolika je debljina supstrata koji se stavlja i koje se bilje sadi – objašnjava Tanja Herr, diplomirana inženjerka arhitekture iz tvrtke Ravago d.o.o, koja je tehnički riješila projekt mlade arhitektice. Blagodati koje ovo rješenje donosi, osim estetskih, vidljivih na prvi pogled, brojne su.

– Vegetacija na krovu apsorbira prašinu i štetne plinove. Biljke tako pročišćavaju i oplemenjuju zrak koji ljudi udišu – kaže T. Herr, dodajući da zelenilo krova djeluje i na mikroklimu, što je posebno važno u ljetnim mjesecima.

Nema sparine

– Zeleni krov smanjuje dojam pregrijavanja ljeti jer povećava vlažnost zraka i daje toplinsku zaštitu. Ozelenjivanjem krovova stanari ljeti štite potkrovne prostore od pregrijavanja. Ispitivanja su pokazala da su klimatske vrijednosti prostorija ispod ozelenjenog krova izjednačene s prostorijama u prizemlju zgrada.

Tipična ljetna sparina u potkrovljima, koja čini rad i život u takvim prostorima gotovo nemogućim, pod kvalitetno ozelenjenim krovom se ne osjeća – ističe arhitektica. Takvi krovovi mogu biti dobar nadomjestak za sve manje zelenila na tlu, globalno i lokalno pridonose poboljšanju mikroklime, a time i ugodnijoj i zdravijoj okolini u kojoj živimo.

Zelenilo na krovu poboljšava i zvučnu zaštitu prostorija jer upijanjem zračnog zvuka smanjuje njegov prijenos u potkrovne prostore. Tako se zelenim krovovima život može učiniti ugodnijim u zgradama i porodičnim kućama koje su blizu zračne luke, tvornice, diskoteke. Zelenilo na krovu smanjuje i utjecaj elektromagnetskih valova koje emitiraju prijenosne radiostanice i mobilni telefoni. A što se finansija tiče, iako je u startu možda skuplji, zelenim krovom štedi se na održavanju same zgrade ili porodične kuće.

– Zeleni krov štiti hidroizolaciju na krovu od starenja pod utjecajem sunca, velikih temperaturnih razlika i mehaničkih oštećenja. Na taj se način i višestruko produljuje njezin vijek trajanja – kaže arhitektica. Dodaje kako i na saniranim zgradama zeleni krov poboljšava učinak postojeće toplinske izolacije, čime se može uštedjeti 3 do 10% na računima za grijanje zimi, ali i na troškovima klimatizacije ljeti. Zeleni krov zadržava i oborinske vode pa usporava njihov dotok u kanalizaciju.

– Ovisno o vrsti zelenog krova, u okviru krovnog sustava može se zadržati i do 90 posto prosječnih godišnjih oborina. Veći se dio vode disanjem biljaka i isparavanjem iz supstrata vraća u prirodni tok kruženja vode. Preostali višak vode odvodi se s krova s vremenskim zakašnjenjem – objašnjava Tanja Herr i dodaje da na taj način godišnje u sistem odvodnje oborinskih voda stiže i preko 50 posto vode po kvadratnom metru zelenog krova manje.

Krovne aktivnosti

Ono što će vas na prvi pogled privući ovakvom rješenju, zasigurno je ljepši izgled krova i dodatna korisna površina. Na krovovima mogu rasti sedumi, trave, manji grmovi pa i drveće. Prema izboru bilja i debljini supstrata dijele se na ekstenzivne i intenzivne, o čemu ovisi i sama izvedba, cijena te način održavanja.

– S ekstenzivnim krovovima manje je brige, treba pregledati slivnike, oplijeviti korov, prihraniti ili zamijeniti biljke. Intenzivne krovove održava se kao i svaki vrt - zalijeva, orezuje kosi. To je dio uobičajenih aktivnosti na krovnim vrtovima na kojima ljudi i borave – kaže T. Herr.

Prirodna oaza na vrhu kuće

Na krovu površine 90 metara četvornih arhitektica Barbara Kalaš Zajc projektirala je zelenu oazu, koju je tehnički riješila Tanja Herr. Time je kuća u kojoj B. Kalaš Zajc živi sa svojom porodicom dobila dodatni prostor za odmor. Iako ovakvo rješenje krova znači i njegovu veću cijenu, veću debljinu supstrate, biljni materijal pa i sisteme navodnjavanja, dobiti koje on donosi zapravo umanjuju razliku u odnosu na cijenu običnog krova.

- Cijena zelene nadogradnje može biti od 300-tinjak kuna pa na više. Za intenzivne krovove, ovisno o biljnom materijalu, cijena je od 450 kuna ako je u pitanju travnjak, ali i dvostruko i trostruko veća ako želite zasaditi manje grmlje ili drveće – kaže T. Herr.

(Vecernji.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)