Poziv šestero zastupnika iz Republike Hrvatske u Evropskom parlamentu iz HDZ-a i HSP-a "dr. Ante Starčević" Evropskoj komisiji da, kako je navedeno, "Hrvatima u BiH treba osigurati ravnopravnu i legitimnu zastupljenost" nije ništa drugo do pokušaj da se ojača utjecaj pregovaračkog tima HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 u okviru razgovora u Bruxellesu.

To posebno imajući na umu da primjerice predstavnici bošnjačkog ili srpskog naroda nemaju iste mogućnosti da neko iz Evropskog parlamenta utiče u njihovu korist, a posebno ne za najviše diskriminiranu kategoriju ostalih građana u Bosni i Hercegovini i nacionalnih manjina čiji se glas ne može čuti ni u zakonodavnim institucijama u BiH, jer tamo naprosto ne egzistiraju, ili je to svedeno na krajnji minimum, u lokalnim tijelima.

I u pozivu ni riječi o tome da je nužno izmijeniti Ustav Republike Hrvatske i bar sada kada je postala članica Evropske unije otkloniti da jedino predstavnici hrvatskog naroda koji žive u BiH i imaju dvojno državljanstvo, odnosno i ono Republike Hrvatske imaju dvostruku konstitutivnost: mogu birati ali i biti birani ne samo u institucije Bosne i Hercegovine, već se kandidirati i biti izabrani u Sabor Republike Hrvatske kao najviše zakonodavno tijelo susjedne države i tamo donositi odluke bez obzira što u toj državi nemaju evidentirano mjesto prebivališta.

A, da kojim slučajem predstavnici srpskog naroda iz BiH, a posebice RS-a u Narodnoj skupštini Republike Srbije sjede čak i kao promatrači, a ne da u okviru nje punopravno donose odluke svi bi to osuđivali.

I umjesto toga šest zastupnika iz HDZ-a i HSP-a "dr. Ante Starčević" iz Republike Hrvatske u Evropskom parlamentu ocjenjuje, između ostalog, kako "polazeći od ustavne odredbe da su Hrvati jedan od konstitutivnih naroda u BiH, naglašavamo kako je potrebno osigurati njihovu ravnopravnu i legitimnu zastupljenost u institucijama BiH, koja u ovom trenutku nije osigurana".

Sagledavajući činjenično stanje treba jasno reći kako su sve rukovodeće pozicije u institucijama Bosne i Hercegovine raspodijeljene na paritetnoj osnovi te da se na njima nalazi podjednak broj predstavnika Hrvata, Srba i Bošnjaka, ali ne i ostalih i nacionalnih manjina o kojima nema ni slova u pozivu kako bi se ukazalo na njihovo teško stanje i poziciju.

A kakvo je stanje hrvatskog naroda može se navesti iz Primjera Parlamentarne skupštine BiH kao najvišeg zakonodavnog tijela.

Prema nacionalnoj strukturi zaposlenih u Sekretarijatu Parlamentarne skupštine BiH iz marta 2013. godine bilo je 36 Hrvata - 21,17 posto. Od ukupno 14 sekretara kao rukovodećih državnih službenika 2 su Hrvati -14,29 posto (nijedan iz reda Ostalih), među rukovodiocima sektora, njih 9, jedan je Hrvat -11,11 posto, dok među 11 šefova odsjeka njih 2 su Hrvati -18,8 posto (Ostalih nema). Među stručnim savjetnicima njih 29 njih je 7 Hrvata -24,13 posto, od Od 15 viših stručnih saradnika kao državnih službenika 4 su Hrvata -26,67 posto (Ostalih nema), a od 21 stručnog saradnika 3 su Hrvata - 14,28 posto. Među zaposlenicima od njih 49 je 10 Hrvata (20,41 posto).

Nacionalna struktura prema popisu iz 1991. koji je referentan za raspodjelu pozicija  Hrvata 17,38 posto, a Ostalih 7,94 posto koji su prema trenutnoj situaciji u najvećem debalansu.

Šest zasupnika iz HDZ-a i HSP-a "dr. Ante Starčević" iz Republike Hrvatske u Evropskom parlamentu "pozivalo je Europsku komisiju da, u dijalogu sa svim čelnicima stranaka iz BiH glede načina izbora članova Predsjedništva BiH iz Federacije Bosne i Hercegovine, osigura poštivanje federalnih načela ustroja Federacije sastavljene od 10 županija/kantona, čime bi se zajamčila jednakopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda i provelo više puta supotpisano načelo da jedan narod drugom ne bira člana Predsjedništva BiH niti druge predstavnike u vlasti".

Zaboravili su da navedu kako je aprilski paket amandmana na Ustav BiH iz 2006. godine za čiji propast su suodgovorni zastupnici koji su cijepanjem HDZ-a BiH napravili HDZ 1990 i sada se grčevito bore za ono što se moglo realizirati prije sedam godina, podrazumijevali indirektan izbor članova Predsjedništva BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH i čime bi bile otklonjene sve nejasnoće. I ne samo to bilo je predviđeno reduciranje, odnosno ukidanje Doma naroda, i svođenje pitanja vitalnog nacionalnog interesa u najužu kategoriju čime bi se konačno otklonila njegova svaka vrsta moguće zloupotrebe.

Stoga nije čudno što su poziv odbili da potpišu vaše kolege zastupnici iz Republike Hrvatske u Evropskom parlamentu iz SDP-a i Hrvatskih laburista - jer da ste odgovore tražili, našli biste ih sami.

Almir Terzić, politički analitičar