Razgovarala: Alma ZUKANOVIĆ

Svaka četvrta žena u Bosni i Hercegovini je žrtva nekog vida nasilja. Evaluacija statističkih podataka Sigurne kuće u Sarajevu ukazuje na podatak da se 70 posto žena vraća u porodicu, odnosno počinitelju nasilja - kazala je  u razgovoru za Fenu menadžerica Sigurne kuće u Sarajevu Mubera Hodžić-Lemeš.

Kao razlog za povratak većine žena u porodicu, odnosno počinitelju nasilja ona navodi ekonomsku zavisnost žene,  povratak zbog djece, vjerovanje da se će se nasilnik promijeniti, različite pritiske od strane porodice.

Naglašava da nije problem u povratku žene u porodicu ukoliko postoji podrška i stručni rad sa počiniteljem nasilja.

Cilj društvene zajednice treba da bude reintegracija porodice, ali na način da porodica postane funkcionalna bez nasilja kao modela ponašanja.

- Praksa rada u Sigurnoj kući ukazuje da je to moguće. Brojni su primjeri pozitivne reintegracije porodice, gdje je počinitelj nasilja prihvatio saradnju, stručnu pomoć i podršku, a kao rezultat imamo sačuvanu porodicu - kaže Hodžić-Lemeš.

Kapacitet Sigurne kuće je 35 osoba, odnosno deset žena, 15 djece i deset djevojaka, a trenutno u kući boravi osam osoba.

Od 2000. do  kraja augusta ove godine u Sigurnoj kući zbrinute su 1.424 osobe od čega su 502 žene, 694 djece i 228 djevojaka. Na SOS telefon je zaprimljeno 9.077 poziva.

A svaka priča iz Sigurne kuće veoma je bolna.

- Korisnice Sigurne kuće su najčešće osobe koje su bile izložene dugogodišnjem zlostavljanju tako da je svaki slučaj veoma specifičan. Najboljnije priče su priče djece koja su zlostavljana - kaže u razgovoru za Fenu  menadžeraica Hodžić Lemeš.

Bivša korisnica Sigurne kuće koja je željela ostati anonimna kazala je u razgovoru za Fenu da je napustila muža kada ju je u osmom mjesecu trudnoće udario nogom u stomak.

- Nakon uspješne rehabilitacije nisam mu se vratila. Danas živim sa svojim sinom i započinjem novi biznis. U pitanju je prodaja, ali to je sasvim dovoljno za mene i mog sina - kazala je.

Sigurna kuća pruža psiho - socijalni tretman (individualna, grupna - edukativna, suportivna, rekreativna, radno - okupaciona terapija), medicinsku i pravnu pomoć u saradnji s drugim ustanovama (Centar za besplatnu pravnu pomoć, KCUS, Domovi zdravlja i druge medicinske ustanove). Također omogućava i terapijski rad sa partnerom/počiniocem nasilja i to u saradnji sa Službama socijalne zaštite KS, u porodici putem mobilnih posjeta, kroz rad grupa samopomoći, te administrativno rješavanje slučajeva nasilja kao i krivično procesuiranje predmeta nasilja u saradnji s nadležnim službama i sudovima.

U sklopu Sigurne kuće djeluje mobilni tim koji posjećuje porodice odnosno bivše korisnice Sigurne kuće.

- Na ovaj način putem terapeutskog rada sa porodicom, uključujući i počinitelja nasilja, prevenira se ponovno nasilje i njegovo multipliciranje u zajednicu -  kaže Hodžić-Lemeš.

Naglašava da je posebno bitan rad s počiniocem nasilja - grupe samopomoći koji predstavlja prevenciju nastavka nasilja, ali i reduciranje postojećeg nasilja.

Hodžić-Lemeš dodaje da pravna pomoć u pravosudnom i administrativnom sistemu nije dostupna svima pod jednakim uslovima te da je iz tog razloga formiran besplatni Centar za pravnu pomoć ženama Kantona Sarajevo. Kontakt telefon je 033/570 560.

Projektom je predviđeno da se besplatna pravna pomoć pruža ženama žrtvama rata, ženama žrtvama seksualnog nasilja, žrtvama nasilja u porodici, samohranim majkama, ženama na socijalnoj margini i žrtvama trgovine ljudima.

Servis - Centar za žene ima za zadatak posredovanja pri zapošljavanju ženama žrtvama nasilja, samohranim majkama, ženama na socijalnoj margini.

- Sve osobe koje su registrirane u Centru za žene po potrebi se raspoređuju na određene poslove. Dovoljno je putem telefonskog poziva da nas kontaktiraju i da se dogovorimo ukoliko je potrebna osoba za održavanje higijene u stambeno/poslovnom objektu na svim lokacijama u Kantonu Sarajevo, za potrebe čišćenja sa poluprofesionalnim mašinama ili bez. Kontakt telefon 033/22 33 66 - objasnila je Hodžić-Lemeš u razgovoru za Fenu.

Sigurna kuća u Sarajevu je sklonište za žene i djecu žrtve nasilja u porodici i sklonište za djevojke-žrtve nasilja u porodici, incesta i seksualnog zlostavljanja te predstavlja fizičku zaštitu i sigurnost.

U sklopu Sigurne kuće postoji i SOS crvena linija, telefon za prijavu nasilja u porodici, a broj telefona 033/222 000 ili 1265 jedinstveni broj SOS telefona za područje Federacije BiH.

(Fena/aa)