Profesor i ugledni stručnjak za bliskoistočnu politiku na Univerzitetu u Kembridžu Yasir Sulaiman za Anadolu Agency (AA) je izjavio da će Bosna i Hercegovina i Turska sigurno ući u EU jer je islam sastavni i nedjeljivi dio Evrope.

“Vjerujem da će Bosna i Turska u budućnosti ući u Evropsku uniju jer je islam dio Evrope. Ako Bosna postigne konsenzus sigurno će ući u EU, i ako Srbija uđe, Bosna će mnogo lakše ući. Turska će isto ući u EU, iako neke zemlje, kao što je Francuska, ne žele vidjeti Tursku u EU. Tursku će EU prihvatiti zbog njene ekonomske snage, ali i zbog toga što je Turska uspjela da živi vjeru bez odustajanja od sekularizma. Ali i zbog njene mlade populacije koja je veliki potencijal. Evropa treba Tursku više nego Turska Evropu. Turska može ponuditi Evropi mlade dinamične ljude koji će razvijati evropsku ekonomiju. Bilo bi glupo i naivno ako Evropa ne prihvati Tursku. Ako Evropa želi integraciju nacija i vjera, onda mora prihvatiti Tursku”, smatra Sulaiman.

Smatra da su bosanski muslimani sastavni dio Evrope i njene historije i da se time moraju ponositi.

“Muslimani u Evropi moraju se prisjetiti prošlosti i shvatiti da su muslimani prije nekoliko stoljeća mnogo doprinijeli Evropi u intelektualnom, arhitektonskom, kulturnom i civilizacijskom smislu, putem mira i dijaloga a ne rata. Ako to imamo u vidu, muslimani ne bi trebali imati problem oko integracije u Evropi. Evo, bosanski muslimani, primjerice, su autohtoni Evropljani. Oni su dio Evrope i njene historije. Evropa nije kršćansko društvo jer je jednaka prema svim vjerama. Multikulturalizam u Evropi je jedna historijska činjenica”, smatra Sulaiman.

Ističe da su Bosna i Sarajevo mjesto gdje se spajaju različite kulture, vjere i tradicije čime mogu biti i primjer ostatku Evrope.

“Muslimani u Bosni su u velikoj prednosti jer ste vi rođeni u Evropi i vi ste čisti Evropljani bez imigrantske prošlosti. To je vaša velika prilika. Zato Bosna ima imidž zemlje koja spaja različite kulture, a Sarajevo je grad raznolikosti vjera, kultura, nacija, to je uistinu mali Jerusalem, gdje su svojevremeno u harmoniji živjeli muslimani, kršćani i jevreji. Bosanski muslimani su ne u Evropi nego su sastavni dio Evrope”, kazao je eminentni stručnjak.

Vjeruje da Evropa prema drugim nacijama i dijelovima svijeta sve više gleda kroz prizmu mira i saradnje a ne kroz prizmu kolonijalizma i imperijalizma.

“Danas postoje mnoge Evrope, tako je sjeverna Evropa drugačija od istočne. Evropa je danas mjesto mira a ne mjesto kolonijalnih zemalja, jer se živi u post-kolonijalnom svijetu. Evropljani je svjesni da nemaju utjecaj kao prije i da je budućnost i napredak u istočnoj Aziji. Evropa se politički i ideološki pomjerila iako se zbog političkih kriza nerijetko pojavljuju razni animoziteti. Postoji određena doza evrocentrizma, ali to nije izraženo kao prije”, istakao je Sulaiman.

Naglašava da se Bošnjaci i Palestinci se ne smiju previše oslanjati na pomoć sa strane i sami se moraju boriti za svoju budućnost.

“Zapadne zemlje kao da pokušavaju da nešto riješe u Bosni i Palestini, ali i obični ljudi u tim zemljama moraju preuzeti odgovornost za njihovu budućnost. Bosanski muslimani i Palestinci moraju pomoći sami sebi pa će im i drugi pomoći. Moramo izbjeći ulogu žrtve i tezu da nam neko mora pomoći. Patnje iz prošlosti ne smijemo zaboraviti ali moramo se okrenuti budućnosti”, rekao je profesor.

Ipak, napomenuo je da je nemoguće postići dvodržavno rješenje u vezi sa palestinskim pitanjem jer je formiranje Palestine, kakvu želi Izrael, fizički neizvodivo.

“Izrael će prihvatiti Palestinu samo onakvu kakvu on želi. Moguće je da dođe do crtanja granica, ali samo onako kako to Izrael odredi. Ali mislim da dvodržavno rješenje nije moguće jer je Izrael posljednjih nekoliko decenija toliko izmijenio geografiju Palestine da je nemoguće u fizičkom smislu da Palestina ima normalnu komunikaciju”, tvrdi Sulaiman.

Dotakao se i pitanja Sirije kazavši da zapadne sile moraju jasno kazati svim stranama u Siriji da tamo neće biti pobjednika i da moraju sjesti za stol i dogovoriti se.

“Međunarodna zajednica u Siriji pokušava da uradi nešto i da spriječi konflikt. Ali bitno je da svim zaraćenim stranama u toj zemlji kažu da niko neće izvojevati vojnu pobjedu, tako da bi onda preostao jedino politički dogovor i konsenzus. Ali bojim se da bi sirijska kriza mogla ugroziti cijelu regiju Bliskog istoka koja ja ionako turbulentno područje”, smatra ugledni profesor.

Međutim, upozorava da je politička polarizacija između sunita i šija mnogo dublja i opasnija zbog sukoba u Siriji gdje su umiješani i Iran i Hezbollah.

“Podijeljenost između sunita i šija je sektaški raskol koji vuče korijene od davnina, a sigurno da je sirijska kriza ubrzala ovu polarizaciju jer Siriju suniti sada vide kao saveznika Irana i Hezbollaha. Do sada je bilo saradnje među arapskim zemljama, ali to je bilo na formalnom nivou i mnogo slabije nego što su to arapski narodi očekivali. Postoji muslimanska solidarnost ali nema sumnje da će podijeljenost sunita i šija negativno utjecati i na jedinstvo muslimanskog svijeta”, rekao je Sulaiman.

Ipak, u tom kontekstu, ocjenjuje da je Arapsko proljeće značajan proces jer je otvorio ljudima u arapskim zemljama da se osjećaju i djeluju kao pojedinci.

“Arapsko proljeće je značajan proces jer je običnim ljudima vratio vjeru u sebe i da mogu pokrenuti promjene u društvu i utjecati na politiku u zemlji. Arapsko proljeće je izgradilo volju naroda. Arapski čovjek nakon Arapskog proljeća više nije isti onaj kao prije. Sada shvataju da lični angažman ima smisla i da je bitan za cijelo društvo i državu. Arapsko proljeće se ubrzati proces demokratizacije na Bliskom istoku i to će biti kraj despotizma, iako to neće biti lak proces”, izjavio je Sulaiman.

Na kraju kaže da vjera nikada ne može biti problem u jednom društvu jer sve vjere zagovaraju pozitivne civilizacijske vrijednosti.

“Nacionalni identitet treba shvatiti na način da svako u društvu ima ista prava i mogućnosti, ali i obaveze. I u jednom takvom kontekstu je moguće govoriti i o vjerskim identitetima. Ali ako ekskluzivno zagovarate vjerski identitet, vi ćete otjerati druge od vas. Vjera nikada nije problem u društvu jer sve vjere zagovaraju iste vrijednosti, pravdu, istinu, sigurnost, itd. No, vjera se danas zloupotrebljava više nego ikada”, izjavio je profesor Sulaiman.

(Anadolija/av)