Ako ste se ikad pitali kako to da postoje ljudi koji se nikad ne razbolijevaju, odnosno kakve životne navike oni praktikuju - evo odgovora.

Budite aktivni na poslu

Sjedenje tokom dužeg vremenskog razdoblja može biti 'veoma štetno za vaše zdravlje, čak i ako redovno vježbate u vrijeme kad ne sjedite', sudeći prema Gene Stoneu, autoru knjige Tajne ljudi koji se nikad ne razbolijevaju. Ako cijeli dan boravite za računarom, uzmite pauzu barem svakih 45 minuta i malo prošetajte, prenosi Magazin.hr.

Hladni tuš

Hladni tuševi poboljšavaju cirkulaciju, osnažuju kožu, osnažuju imunološki sistem, poboljšavaju raspoloženje i osvježavaju vaše tijelo. Tuširanje hladnom vodom povećava nivo glutationa, jednog od prirodnih tjelesnih antioksidansa. Idealno trajanje hladnog tuširanja je pet minuta s tim da vodu puštate u intervalima od trideset sekundi.

Njegujte prijateljstva

Ljudi koji imaju snažne socijalne veze posjeduju 'najsnažniji imunološki sistem i manje je vjerovatno da će oboljeti od nekog upalnog procesa'. To što imate jako malo ili gotovo pa nijednog prijatelja stavlja vas u kriznu grupu koja ima 50 posto veće šanse da će imati srčani udar. Na tjednoj bazi nastojte razgovarati s najmanje dvije osobe koje ne poznajete, i to uživo, izbjegavajući Facebook i e-mail prepiske.

Ne izbjegavajte bijeli luk

Bijeli luk snižava krvni pritisak i nivo holesterola, bori se protiv infekcija i djeluje kao snažan antioksidant. Ljudi koji redovno konzumiraju bijeli luk imaju dvostruko manje šanse za oboljenjem. Jedite ga sirovog ili kuvanog, ali pazite na to da mu prilikom pripremanja hrane ne 'spržite' sve korisne sastojke.

Praktikujte popodnevni odmor

Broj i učinkovitost imunoloških ćelija koje se bore protiv oboljenja povećava se s više sna kojeg dobijete, dok je nedostatak sna povezan s napadom na zdravlje koje podrazumijeva nakupljanje kalcija u srčanim arterijama te ograničavanje proizvodnje ljudskog hormona rasta koji je potreban za obnovu tijela. Nastojte praktikovati popodnevni odmor, idealno od 13:00 do 15:00 sati kada je tijelu odmor najpotrebniji.

Dopustite si koju čašicu

Umjereni unos alkohola povećava dugovječnost i smanjuje rizik od srčanih bolesti za 20 do 50 posto. Ljudima koji piju umjereno statistički je potrebno mnogo manje hospitalizacije i susreću se s mnogo manjim zdravstvenim poteškoćama u usporedbi s opštom populacijom.

Konzumirajte jogurt

Probiotičke ili 'dobre' bakterije koje žive u našem tijelu imaju koristan uticaj na mnoge gastrointestinalne uslove - takođe snižavaju krvni pritisak i holesterol te osnažuju imunološki sistem. Pojedite barem jednu porciju jogurta dnevno kako biste doprinijeli svom zdravlju.

Vježbajte jogu

Joga ili neke druge vježbe koje se odnose na regulisanje disanja ili pročišćavanje misli osnažuju i uravnotežuju imunološki sistem te ga stimuliraju da se efikasnije pobrine za mikrobe zbog kojih obolijevamo. Ovim vježbama takođe možete ublažiti neke faktore bolesti srca, kao što su visoki krvni pritisak, visok šećer u krvi i pretilost.

Smanjite unos kalorija

Manji unos kalorija u tijelo ima pozitivni učinak na sveukupno zdravlje. Dijeta u sklopu koje se u tijelo unosi 25 posto manje kalorija zaslužna je za smanjenje holesterola, nivo triglicerida u krvi i krvnog pritiska. No, kako biste izbjegli pomanjkanje vitamina, pobrinite se da ono što unosite u tijelo bude nutritivno bogato. Izbjegavajte šećer, pobrinite se za dostatan unos proteina u tijelo i pojačajte konzumaciju povrća!

Klonite se stresnih situacija

Previše stresa plodno je tlo za bolesti, poput insomnije, nedostatka energije, boli u kičmi, proliva, zatvora, depresije, nadutosti, grčeva, promjene apetita, pospanosti, razdražljivosti, osipa, iritacije kože, sindroma iritabilnog crijeva, dijabetesa i visokog krvnog pritiska. Vježbanje barem triput nedjeljno, duboko disanje uz aromatične svijeće ili smijanje s prijateljima može učiniti čuda za smanjenje stresa.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/av)