I u Zavod za hitnu medicinsku pomoć pacijenti se javljaju svakodnevno sa povredama nastalim od napada pasa. Nažalost, sistem još nije sazrio do te mjere da se građani zaštite, piše Oslobođenje.ba.

- Ne možemo konstatovati kako je problem generirao stupanjem na snagu Zakona o dobrobiti životinja, nego zbog toga što nisu urađene predradnje da bi zakon bio operativan. Već imamo iskustva sa psima lutalicama, tako da pred nama nije ništa nepoznato. Svaka životinja koja je puštena na ulicu u hladnijim danima prije svega traži hranu, a hrana se nalazi u gradovima. Sezona parenja je drugi razlog zbog kojeg se psi skupljaju u čopore i samim tim predstavljaju opasnost za građane, kaže Nihad Fejzić, dekan Veterinarskog fakulteta Univerziteta Sarajevo i naglašava kako je, nažalost, sistem zakazao.

Azili nemaju dovoljne kapacitete da se tamo smjeste sve životinje sa ulica. Veoma malo se primjenjuje i praksa eutanazije agresivnih životinja, što je zakonom propisano.

- Moramo da vodimo računa o tome da su sigurnost i zdravlje građana prioritet, a nad životinjama koje su na ulici nemamo nikakvu kontrolu. One predstavljaju rizik i zbog mogućnosti prenosa zaraznih bolesti. U toku hladnijih dana lisice koje su prirodni prenosnik bjesnila spuštaju se u naseljena područja u potrazi za hranom. Pri tome je moguće i da ugrizu psa koji poslije direktno ugrožava ljude. Rješenje moramo tražiti u sistemu, ističe Fejzić.

Fejzić naglašava da je nemoguće savjetovati građane kako da se zaštite ukoliko prema njima krene čopor pasa, jer životinje su nepredvidive.

- Ono što mi čitamo u knjigama je jedno, a sve što vam se može desiti u tom trenutku je drugo. U tim trenucima kod ljudi se sasvim opravdano javlja strah. Jedino što bi bilo dobro je da se ne pokušava pobjeći i pokuša kontrolisati ponašanje koje bi moglo dalje provocirati životinje, zaključuje Fejzić.

(Oslobođenje.ba/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/av)