Izvor: Radio Slobodna Evropa

Najavljujući veoma povoljne kredite od Ujedinjenih Arpaskih Emirata, potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić ponovio je ovog vikenda da očekuje više kredita pod izuzetno povoljnim uslovima, toliko povoljnim da se mogu smatrati poklonom. On je naveo da će polovina kredita “Abu Dabi Development fonda” u ukupnom iznosu od 400 miliona dolara biti po kamatmoj stopi od dva i po odsto, uz nadu da će biti još niži, čak 0,5 procenata sa grejs periodom od pet godina, a na 20 godina otplate.

Drugi kredit, kako objašnjava potpredsjednik Vučić, tiče se specijalne odluke šeika Muhameda da do kraja godine Srbija dobije milijardu dolara. Na pitanje zašto bi šeik davao takve poklone Srbiji, Vučić kaže da od šeika Muhameda nikada ništa nije tražio za sebe i za stranku i da vjerovatno zbog toga toliko pomaže Srbiji.

Ekonomista Vladimir Gligorov iz Bečkog instituta za uporedne ekonomske studije, međutim, ne sporeći moguću dobrobit od takvih aranžmana, objašnjava to što se čini šeikovim prijateljskim poklonom Vučiću, ništa drugo do načinom na koji funkcioniše poslovanje u tom dijelu svijeta:

„Princip je obično taj da vi kao kreditor date kredit po niskoj kamati i istovremeno uspostavljate partnerski odnos, što znači da, recimo, učestvujete u zajedničkim poslovima i dobijate prvenstvo ukoliko se nešto u zemlji prodaje ili ulaže, imate vantržišnu priliku da u tome učestvujete. To je otprilike princip. Zajedno gledano, kao kreditor, vi s jedne strane imate relativno malu korist od tog kredita ali računate da ćete imati ozbiljniju korist na strani kupovine neke imovine ili ulaganja u neki posao, bilo da je riječ o nekretninama ili ulaganjima u  zgrade, hotele, zemlju, industrijska postorojenja... To nije prijateljski odnos nego odnos partnerstva, onako kako to funkcioniše između zemalja u Zalivu koji imaju para i onih na Bliskom istoku koje ih nemaju."

RSE: To je to što se naziva islamsko bankarstvo i ono podrazumijeva takve uslove?

Gligorov: Jeste. To je trenutno čak i nešto što u nekim okolnostima i MMF smatra da nije loše, ukoliko možete to da ostvarite. To ima određene prednosti i nedostatke u odnosu na ono tipično komercijalno bankarstvo gdje vi uđete u banku, uzmete kredit, banka vam odredi kamatu, od vas čeka da vratite pare, drugo je ništa ne zanima.

RSE: Da li to znači da treba znati cijeli paket, da bi se mogao procijeniti?

Gligorov: Upravo to znači.

RSE: Da li je onda Srbija iznimka s obzirom da nije islamska zemlja? Da li je Vučić onda u pravu kada kaže da je prijateljstvo i povjerenje dovelo emirate u Srbiju?

Gligorov: Pa oni mogu da budu prijateljski, ali ekonomska suština toga je partnerstvo, nije prijateljstvo.

RSE: Da li je to samo dobra vijest?

Gligorov: Tu su dvije različite stvari. Jedno je da ste vi u finansijskoj stisci kao što je Srbija, onda gledate da to riješite kako možete. Ukoliko zaista neko hoće da vam da taj novac, pa poslije smatra da vi treba njemu da omogućite pristup dosta značajnom dijelu imovine po nižim cijenama, vi treba da izračunate da li vam to odgovara. Ovdje je riječ o tome da se kaže s jedne strane da je zemlja bankrot, a sa druge strane vi ne možete birati kreditore jer, u suštini, drugih kreditora i nema. Da bismo tačno znali da li je riječ o rasprodaji ili o povoljnom kreditiranju, ili povoljnom finansijskom aranžmanu, mi bismo morali da znamo cjelinu tog aranžmana, što u ovom trenutku mi ne znamo.“

U prilog ovog objašnjenja poslovnih aranžmana između dvije zemlje koje mogu koristiti objema, kao što bi to bilo logično na ekonomskoj pijaci ma gdje ona bila, informacije da se istovremeno sa najavom kredita, sklapaju ili najavljuju  poslovi. Neki od njih i za dobro obaviještene Evropljane su iznenađenje, kao što je dolazak avio kompanije Etihad Airways i formiranje zajedničkog prevoznika ER Srbije. Uz to je moguća  izgradnja fabrike čipova, što Vučić najavljuje kao “balkansko čudo”, kao  i proizvodnja komponenti za Air bus i Boeing. Prije toga je javnost saznala da su arapske kompanije kupile hektare i hektare plodne zemlje u Vojvodini,  a malo ih je zbunila preporodaja nekih objekata na Kopaoniku. Novka Ilić sa Radija Slobodna Evropa pitala je Užičane vjeruju li u poklone prijatelja iz Abu Dabija: