Ime manjeg entiteta u Bosni i Hercegovini, Republika Srpska, pogrešno je odabrano u vrijeme kada se bosanki rat približavao kraju, 1995. godine, izjavio je za AA Daniel Serwer, profesor upravljanja konfliktima i viši stručni saradnik Centra za transatlanske odnose pri Univerzitetu "John Hopkins".

Komentirajući novoobjavljene dokumente CIA-e (oko 300 njih) o ratu u BiH, koji su javno prezentovani na simpoziju "Bosna, obavještajni podaci i Clintonovo predsjedništvo" u Little Rocku, Arkanzas, bivši ambasador SAD-a i specijalni izaslanik za Balkan Daniel Serwer je izjavio za AA da se dokumenti još trebaju analizirati i temeljito pročitati.

No, na pitanje zašto se administracija tadašnjeg američkog predsjednika Billa Clintona u Daytonu 1995. složila sa odabirom imena "Republika Srpska", što se još uvijek smatra nepoštenim, jer su na taj način počinitelji nagrađeni i žrtve prošlog rata u Bosni i Hercegovini uvrijeđene, posebno bosanski muslimani, Serwer je odgovorio da su zvaničnici SAD-a također imali sumnje o tome:

"Na pitanje o 'Republici Srpskoj', Richard Holbrooke nagnuo se prema meni na proslavi desete godišnjice Daytona (2005) koja se održavala na Američkom institutu za mir, i upitao da li je napravio grešku što je dozvolio da taj termin bude upotrijebljen za ime entiteta. Moj odgovor je bio 'da'. U vrijeme odluke (krajem 1995.) Holbrooke se prevario misleći da je to ime teško za izgovoriti i da ga niko u međunarodnoj zajednici neće koristiti. Nije bio upravu", smatra Serwer.

U međuvremenu, neki historičari, diplomati i novinari su već tvrdili da deklasifikovani dokumenti obavještajne službe neće mnogo pomoći da se sazna više o ratu u BiH - da oni ne sadrže mnogo više od onoga što se već zna iz arhivskih dokumenata i najprodavanijih autobiografija. Godine 2004. predsjednik Klinton objavio je knjigu svojih memoara "Moj život" od 1.000 stranica u kojoj nedostaju neki obični odgovori na teška pitanja o Bosni.

Dokumenti koje je CIA prikupila o Bosni sadrže postignuća Clintonove administracije u posredovanju Dejtonskog sporazuma i okončanju četverogodišnjeg sukoba na Balkanu.

Dejtonski sporazum je važan za nas

Na pitanje o Dejtonskom mirovnom sporazumu, postignutom u novembru 1995, i da Washington neće lahko odustati od ovog diplomatskog dostignuća u Bosni, Serwer kaže: "Taj sporazum je imao svoj značaj i Amerikanci ne bi željeli vidjeti kako se njegova postignuća negiraju."

"Duže od jedne decenije analitičari upozoravaju da je Dejtonski mirovni sporazum dostigao svoj vrhunac i da više služi političarima nego običnim ljudima. Oni kažu da je dejtonski politički okvir obilježen mnogim nedostacima kojima su uslijedili selektivni izbori lokalnih političara u Bosni. Nedavno je visoki diplomata SAD-a Philip Reeker, zamjenik pomoćnika državnog sekretara, na birou za evropske i euroazijske poslove izjavio da Dejtonski sporazum lokalni bosanski političari koriste kako bi sačuvali svoj 'status quo' i svoje ekonomske interese."

"Tako, rečeno, oni (Amerikanci) su već odavno došli do zaključka da dejtonski ustav treba biti izmijenjen, ne samo da bi se udovoljilo pitanju 'Sejdić-Finci'. No, na Bosancima je da pokažu političku volju i formulu kako bi se odradilo ono što je potrebno", kazao je Serwer.

U njegovom obraćanju na simpozijumu u kojem je jedan bivši predsjednik SAD-a po prvi put učestvovao u događaju deklasifikacije CIA dokumenata, Clinton je rekao da američka javnost nije zahtijevala vojnu intervenciju u Bosni prije skoro dvadeset godina. Clinton je rekao da Amerika treba biti ponosna na svoje posredovanje u sklapanju mira u Bosni 1995. godine.

U utorak je CIA u saradnji sa "William J. Clinton" predsjedničkom bibliotekom u Little Rocku, u Arkanzasu, objavila nove deklasificirane dokumente o obavještajnim podacima i predsjedničkoj politici tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.

(Anadolija/md)