Popisi stanovništva koji su ranije provođeni u BiH uglavnom su promatrani s demografskog stanovišta, dok su ostali aspekti bili zanemareni, što je najbolje vidljivo iz načina na koji su korišteni rezultati popisa.

Ovo je ranije izjavio u razgovoru za Fenu, u povodu popisa stanovništva u BiH, direktor Instituta za istoriju Sarajevo prof. dr. Husnija Kamberović.

- Balkan se od ostatka svijeta razlikuje, između ostalog, i po glavnim ciljevima koji se žele postići popisima stanovništva. Dok se u većem dijelu svijeta popisom stanovništva želi steći jasnija slika stanja društva, socijalne složenosti i ekonomskih mogućnosti da bi se na temelju takvih saznanja pravili razvojni planovi, na Balkanu je ključna zadaća bilo steći informacije o vjerskom ili nacionalnom sastavu stanovništva. Po tome Bosna i Hercegovine ne predstavlja nikakav izuzetak od ostalih balkanskih zemalja -  kazao je prof. Kamberović, koji je bio među učesnicima okruglog stola o popisu stanovništva koji je organizirala Federalna novinska agencija FENA.

U sklopu svojih "priprema" za popis stanovništva koji je počeo danas, Historijski arhiv Sarajevo je u decembru prošle godine organizirao izložbu "Popis stanovništva u Sarajevu 1910. godine".

Izložba, čiji su autori Almira Alibašić-Fideler i Fuad Ohranović, bila je priređena u povodu obilježavanja Dana arhivâ i arhivske službe u Bosni i Hercegovini. Ovom postavkom Historijski arhiv Sarajevo je još jednom izložio bogatstvo raznolike arhivske građe koju posjeduje i čuva od zaborava, a popis stanovništva je svakako aktuelna tema.

Ova izložba se prezentira javnosti  drugi put, prva postavka je bila prošle godine (2012.) u isto vrijeme.

Izložbom se predstavio način odvijanja posljednjeg popisa stanovništva u Sarajevu za vrijeme Austro-Ugarske 1910. godine koji je bio i najdetaljniji do tada urađeni popis, a radio se istovremeno kada i popis u cijeloj Austro-Ugarskoj monarhiji i Evropi.

Prema popisu iz 1910. sarajevsko okružje imalo je 288.061 stanovnika, a sam grad Sarajevo 51.919 stanovnika. Slika sarajevskog stanovništva se za vrijeme austrougarske uprave umnogome izmijenila u smislu njegove nacionalno-vjerske i socijalne strukture. Stanovništvo se gotovo utrostručilo i poprimilo obilježja modernog, građanskog kapitalističkog društva.

U ranijoj historiji, sve do druge polovice 19. stoljeća, popisi provođeni u BiH imali su za cilj evidentiranje stanovništva radi poreznih obaveza koje je država prikupljala. Od austrougarskog zaposjedanja BiH 1878. godine prvih nekoliko popisa (1879., 1885. i 1895.) su posve nepouzdani, dok je popis od 1910. bio relativno pouzdan, ali teško upotrebljiv zbog nemogućnosti komparacije podataka s ranijim ili kasnijim popisima.

(fena/dh)