Piše: Dubravka ZRNČIĆ-KULENOVIĆ

Na VII lutkarskom bijenalu, netom završenom u Bugojnu, učešće su uzeli teatri iz regije (Slovenija, Hrvatska, Srbija, Crna Gora i BiH), svi oni koji su doprinjeli razvoju lutkarske umjetnosti na prostoru bivše Jugoslavije. Nakon 1989.godine, ovo je po prvi puta da se Bijenale obnavlja, dakako, sa drugačijom organizacijskom strukturom, konceptom i poporom ne samo teatara, već i pozorišnih akademija iz regije.

Tako da je organizacijski odbor Kulturno-sportskog centra iz Bugojna, ovogodišnji program koncipirao od šest predstava u takmičarskom programu, tri studentske predstave sa Umjetničke akademije iz Osijeka i Akademije scenskih umjetnosti iz Sarajeva, dva scenska čitanja novih lutkarskih tekstova, te lutkarske radionice za studente i članove ansambala lutkarskih teatara. Treba napomenuti da se nakon svake predstave vodio Razgovor za okruglim stolom, a da je zadnjeg dana Bijenala bio upriličen i razgovor na temu „Bijenale jučer danas sutra“.

Složeni program Bijenala omogućio je da se napravi zanimljiv presjek trenutačnog stanja u lutkarstvu, koje, s jedne strane, ukazuje na repertoarska pozorišta, koja se, osim sa financijskim nedaćama, bore i sa umornim menadžmentom koji svoje uspjehe valoriziraju preko broja izvedbi, a ne kvalitetnih i istraživačkih projekata, dok nasuprot njih, postoje teatri i teatarske grupe koji svoj opstanak jedino vide u angažovanom i kreativnom nastojanju da afirmiraju one vrijednosti koje su produkt grupe stvaralaca unutar procesa rada na predstavi. Većina takvih ostvarenja djelo su sad već akademski obrazovanih umjetnika koji su prošli i edukaciju iz lutkarstva. Nadalje, Bijenale je inicirao i prezentaciju studentskih ispitnih predstava koje po načinu pristupa lutkarstvu i estetskog promišljanja uspostavljaju nove kriterije vrijednosti, što će se, zasigurno, odraziti i na sveukupnost budućeg razvoja lutkarskih teatara u regiji.

Pravilnikom o nagradama, na ovogodišnjem Bijenalu dodjeljeno je pet ravnopravnih nagrada, jedna za najbolju predstavu, a ostalih četiri Žiri (u sastavu prof.dr Sanja Nikčević, Edi Majaron, reditelj i Aida Pilav, dramaturg) je dodijelio za ona ostvarenja koja su umjetnički relevantna za dostignuća u lutkarstvu. Predstava Lutkovnog gledališča iz Maribora „Kako je Šlemil išao u Varšavu“ I.B.Singera, u režiji Jelene Sitar osvojila je nagradu za najbolju predstavu, a Igor Cvetko nagrađen je za najbolju muziku u pomenutoj predstavi. Nagradu za istraživanje i lutkarsko promišljanje baštine u stvaranju savremene lutkarske predstave dobio je autorski tim predstave „Odkamena priča” Studija lutkarstva Sarajevo, koprodukcija sa Sarajevskim ratnim teatrom (tekst Ljubice Ostojić, režija Dubravka Zrnčić-Kulenović, lutke Danijela Madacky i Adisa Vatreš, saradnik za animaciju i tehnologiju lutaka Muhamed Nametak, scenografija Naida Begović i Adisa Vatreš, muzika Nedim Zlatar i koreografija Branko Banković). Za umijeće suigre glumca, lutke i partnera u istoj predstavi nagrađena je glumica Sonja Goronja. Za partnersku igru i animaciju nagrađeni su glumci Slobodan Perišić i Duško Mazalica u predstavi Dječijeg pozorišta RS iz Banja Luke „Tužni princ“, autora teksta Predraga Bjeloševića i u režiji Biserke Kolevske.

Također, Žiri je dodijelio i tri pohvale koje su upućene studentima sa Umjetničke akademije iz Osijeka, Feridi Duraković za lutkarski tekst, te Dubravki Zrnčić-Kulenović za angažman na predmetu lutkarstva na ASU.

I umjesto zaključka, treba reći da se bosanskohercegovačka lutkarska scena našla u samom vrhu regionalnih lutkarskih teatara što ukazuje da je uspostavljeni kontinuitet u radu jednog institucionalnog pozorišta (Dječije pozorište RS) i jedne nezavisne teatarske grupe (Studio lutkarstva Sarajevo) rezultirao kvalitetnim, umjetnički relevantnim i lutkarski studioznim predstavama, te naizmjenične pobjede na posljednja četiri bh Susreta lutkarskih pozorišta opravdavaju njihovo učešće na VII bugojanskom lutkarskom bijenalu.  

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/aa)