Bez obzira na to koliko se posao danas čini težak, nekad je bilo i teže. 'Futuristi' su mislili da će razvojem tehnologije posao u budućnosti ljudima postati lakši, međutim, u svojim predviđanjima napravili su neke urnebesne pogreške. Business Insider donosi nekoliko najzanimljivijih:
Ljudi će raditi samo dva dana u sedmici
Postojalo je vrijeme kada se 40–satna radna sedmica činila kao san. Ljudi u SAD-u rutinski su radili šest dana u sedmici. No Ford Motor Company uveo je petodnevnu radnu sedmicu 1922, a 40-satni radni tjedan ušao je u zakon 1938. u SAD-u.
Istaknuti ekonomist John Maynard Keynes 1930-ih predvidio je da će jednom ljudi raditi 15 sati na tjedan. Ljudi će raditi otprilike dva dana, a potom se suočiti s pitanjem što učiniti sa svojim slobodnim vremenom. Jasno je da se to nije dogodilo.
Međutim, radna sedmica ipak se nešto skratila tokom vremena. Vjero atno zbog sve popularnijeg trenda honorarnih poslova. Statistika Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj pokazuje da je 2000. prosječan broj godišnjih sati rada u SAD-u bio 1836 ili oko 36.72 sati sedmično, ako se uzmu dvije sedmice godišnjeg odmora. Prošle godine broj je pao na 1790 ili 35,8 sati sedmično, piše Business Insider.
Američki radnici uživat će u sedam sedmica odmora godišnje
Dvije sedmice godišnjeg odmora većini je još uvijek standard. Mnogi ljudi, međutim, nemaju toliko ili ne mogu odjednom iskoristiti toliko dana odmora. Što su stručnjaci iz prošlosti mislili? Američki senatski pododbor 1965. je smatrao da ćemo do godine 2000. svi imati sedam sedmica godišnje slobodno za odmor.
Dakako, ista pravila ne vrijede posvuda. Evropska unija, primjerice, zahtijeva da radnici dobiju barem 20 dana godišnje plaćenog dopusta. Prosjek je ipak 25 do 30 dana, ili pet do šest sedmica prema Christian Science Monitoru.
Gotovo niko neće trebati bolovanje
Mislilo se da će gotovo sve bolesti biti izliječene do 2000. godine, da će većina ljudi biti zdrava i da bolovanje neće biti potrebno.
Slova 'C', 'X' i Q' će nestati
Tipkanje, pisanje i pravopis bit će lakši jer će biti manje slova. Prema članku iz 1900. u izdanju The Ladies Home Journala, od slova c, x, i q bi se 'odustalo jer su nepotrebna'.
Žene će ostati u kući
Sociolog David Riesman, koji je predavao na Harvardu, u članku u Timeu iz 1967. zjavio je da 'ako nešto ostane više ili manje nepromijenjeno, to će biti uloga žene'. Izrekao je to upravo u vrijeme kada se ženski pokret počeo širiti, piše Business Insider. No nije bio jedini koji je ulogu žene u to vrijeme krivo shvaćao.
U televizijskom intervjuu 1973. Margaret Thatcher je rekla: 'Ne vjerujem da će za vrijeme mog života žena biti premijer.'
(Tportal.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook