Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić obratio se danas na Generalnoj debati 68. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) u New Yorku.

Komšićev govor prenosimo u cjelosti:

"Gospodine predsjedniče, gospodine generalni sekretaru, ekselencije, dame i gospodo! Dozvolite mi, prije svega, da Vama, gospodine predsjedniče, kao i članovima Biroa 68. zasjedanja Generalne skupštine, čestitam na izboru i izrazim punu podršku u budućem radu.

Zasjedanja Generalne skupštine su oduvijek bila prilika da se lideri država sakupe da bi razmijenili mišljenja o situaciji u svijetu, kako bi pokušali da pronađu optimalna rješenja za savremene globalne probleme.

Gospodine predsjedniče, Za moju zemlju strateški cilj uspostavljanja formalnih odnosa i članstva u EU baziran je na težnji Bosne i Hercegovine da postane dio velike porodice demokratskih država i na taj način ostvari puno funkcionisanje vlastitih institucija i daljeg razvoja društva na principima slobodnog tržišta, vladavine prava i posebno zaštite ljudskih prava.

Polazeći od osnovnih pravaca i aktivnosti vanjske politike BiH, fokus je na daljem približavanju i institucionalizaciji odnosa s EU u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, te njegova potpuna primjena. Aspiracija BiH za sticanjem punopravnog članstva u EU zasnovana je na širokom političkom konsenzusu.

Za moju zemlju je od suštinske važnosti da proces evropskih integracija zahtijeva sveobuhvatno prilagođavanje politika, institucionalnog okvira i pravnog sistema, s ciljem dostizanja evropskih standarda u svim oblastima.

Pri tome smo svjesni da je za ostvarivanje ubrzanog procesa uključivanja BiH u evropske integracione tokove neophodna aktivna uloga svih segmenata društva.

Očekujem da će ubrzavanje preostalih aktivnosti, odnosno implementacija presude Suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju "Sejdić-Finci" dovesti do ispunjavanja uslova za podnošenje zahtjeva za članstvo BiH u EU.

Također, nadam se pozitivnom razvoju događaja vezano za ispunjenje uslova koji bi omogućili aktiviranje Akcionog plana za članstvo (MAP) i dalju integraciju Bosne i Hercegovine unutar sigurnosne strukture NATO-a.

Pored toga, želim da naglasim da je Bosna i Hercegovina u finalnoj fazi pregovora za pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Dozvolite da samo još jednom naglasim da Bosna i Hercegovina u vezi s procesuiranjem ratnih zločina ima jasan stav, tj. svi optuženi moraju da odgovaraju za zločine koji im se stavljaju na teret, bilo pred međunarodnim ili domaćim sudovima.

Gospodine predsjedniče! Bosna i Hercegovina poseban naglasak stavlja na regionalnu i subregionalnu saradnju i dijalog između susjednih zemalja koje predstavljaju skup kultura i tradicija koje na Balkanu vijekovima žive, i koje su sada u raznim stadijima tranzicije i demokratskih reformi.

Bosna i Hercegovina je okrenuta budućnosti i saradnji sa susjednim državama na principima međusobnog poštovanja i uvažavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Razvoj bilateralnih odnosa sa svim susjednim državama i državama regije usmjeren je na nekoliko ključnih područja: evroatlantske integracije; razvoj dobrosusjedskih odnosa; unapređenje ekonomske saradnje; jačanje regionalne saradnje i rješavanje otvorenih pitanja kroz konstruktivan pristup.

U oblasti regionalne saradnje posebno ističem jačanje saobraćajne infrastrukture kao osnovice za bolje ekonomsko, kulturno i naučno povezivanje i za sveukupni razvoj regije. Potencijali ekonomskog povezivanja posebno su naglašeni u području industrije, turizma, poljoprivrede i energetike.

Posebno želim da istaknem bilateralne odnose s Republikom Hrvatskom, koji su dobili jednu novu dimenziju njenim ulaskom u Evropsku uniju i otvorili novu dinamiku koju je obilježila obostrana spremnost i otvorenost za pronalaženje rješenja u najboljem interesu obje zemlje.

Gospodine predsjedniče! Ovom prilikom moram konstatovati da i dalje živimo u vremenu jedne od najvećih ekonomskih i finansijskih kriza u novijoj historiji, krizi koja je u ovom trenutku sigurno najveća prijetnja globalnom miru i sigurnosti.

Moramo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo se suočili s njenim negativnim uticajima i posljedicama. Iako posljednji pokazatelji daju naznake da recesija polako jenjava u pojedinim razvijenim zemljama, već sada je više nego jasno da to sa siromašnim i zemljama u razvoju nije slučaj, tj. konsekvence su veoma teške.

Institucije BiH već godinama strateški djeluju ka ostvarenju Milenijumskih razvojnih ciljeva (MDGs), te smatramo da i pored teškoća izazvanih svjetskim ekonomskim kretanjima neće biti smetnji u pogledu dostizanja postavljenih zadataka do 2015. godine. Bosna i Hercegovina je finalizirala "Strategiju razvoja Bosne i Hercegovine" i "Strategiju socijalnog uključivanja Bosne i Hercegovine", dok je već ranije izrađena i sprovedena “Strategija borbe protiv siromaštva”.

Ovi poduhvati obavljeni su u saradnji s relevantnim UN agencijama u BiH, kojima se ovom prilikom zahvaljujemo za intenzivnuj saradnju. Bosna i Hercegovina je spremna da doprinese globalnim naporima za definisanje razvojnog okvira, a potom i da izvrši implementaciju mjera kako bi se adekvatno suočili s ekonomskim, socijalnim i okolinskim izazovima.

Imajući u vidu da važnost sva tri gore navedena aspekta održivog razvoja prevazilaze nacionalne granice, Bosna i Hercegovina cijeni da je regionalna saradnja od suštinskog značaja za uspješnu pripremu za novi Post-2015 razvojni okvir.

Bosna i Hercegovina, kao i sve zemlje regije Zapadnog Balkana, u ovoj fazi slijedi politiku i stavove EU vezano za novu razvojnu agendu. Ipak, Bosna i Hercegovina u ovom procesu konzistentno slijedi do sada više puta ponovljenu poziciju da se održivi razvoj može postići jedino u harmoniji s prirodom.

Mišljenja sam da ni ekonomski, ni politički interesi ne smiju stajati na putu postizanja globalnog konsenzusa, kao istinskog početka planetarne borbe za očuvanje prirodnog balansa planete. Upravo, često se zaboravlja da klimatske promjene direktno utiču na razvoj, siromaštvo, glad, te posljedično i na globalni mir i sigurnost. Kratkoročna rješenja trpit će dugoročne posljedice, a ono što preduzmemo danas, ostat će kao naša zaostavština generacijama koje dolaze.

Gospodine predsjedniče! Svi mi koji smo danas ovdje slažemo se da je kontinuirana sveobuhvatna reforma sistema Ujedinjenih nacija neophodna, te da ju je potrebno sprovesti s izuzetnom pažnjom i osigurati najširi konsenzus zemalja članica.

Kroz reformu Ujedinjenih nacija je potrebno osigurati efikasno i koordinirano funkcionisanje svih organa i tijela sistema, ali je opšteprihvaćeno viđenje da je reforma Vijeća sigurnosti od ključnog značaja za suštinsku reformu kompletnog sistema Svjetske organizacije.

Njegova reforma je neophodna da bi se omogućila efikasnost i kredibilitet, a to je jedino moguće ako se u potpunosti bude poštovala geostrateška realnost savremenog svijeta koja je drugačija od one iz 1945. godine, uz postizanje najšireg mogućeg konsenzusa zemalja članica. Jer, samo tako reformisano Vijeće sigurnosti može imati puni autoritet u rješavanju najvažnijih pitanja iz domena očuvanja mira i sigurnosti u svijetu, zadaće koja mu je povjerena Poveljom Ujedinjenih nacija.

Dijalog i kompromis su najbolji način da se osigura najšira moguća podrška reformi, i Bosna i Hercegovina stoji na poziciji da se reforma Vijeća treba, što je prije moguće, pomjeriti s mrtve tačke. U svakom slučaju, mi smatramo da u budućem reformisanom Vijeću sigurnosti UN-a istočnoevropska grupa zemalja mora imati još jedno mjesto nestalne članice, uzimajući u obzir činjenicu da se broj zemalja iz ove grupe u posljednje dvije decenije više nego udvostručio.

Želim s ovog mjesta posebno naglasiti da se od Vijeća sigurnosti očekuje da se sve više angažuje u preventivnoj diplomatiji. Smatramo da bi veća aktivnost u ovom smjeru omogućila da se mnogi problemi i mnoge krize u svijetu počnu rješavati još prije nego što su se razbuktali, čime bi rad ovog tijela postao puno efikasniji.

Ohrabrivanje dijaloga radi rješavanja svih spornih pitanja kompromisom, i s druge strane snažno djelovanje protiv svakog vida isključivosti pogotovo kada je riječ o ugrožavanju ljudskih života je od najvećeg značaja.

Osiguranje pravovremenog i efikasnog djelovanja u prevenciji konflikta, umjesto reagovanja jednom kada je kriza već eskalirala, svakako je efikasniji i manje skup instrument djelovanja u očuvanju mira i sigurnosti. Mi smo zainteresovani da podijelimo s drugima svoja iskustva, kako pozitivna tako i negativna, u postkonfliktnoj izgradnji mira.

Bosna i Hercegovina je na stajalištu da svaka kriza mora biti veoma pažljivo proučena, gdje se moraju uzeti u obzir njeni korijeni, kultura, religija i običaji na terenu i ostali faktori, kako bi se pronašlo trajno i pravedno rješenje. Nema univerzalnih rješenja za svaku krizu i svakom pojedinačnom slučaju potrebno je posvetiti dužnu pažnju.

Gospodine predsjedniče! Bosna i Hercegovina stoji na stanovištu da je neophodno preduzeti konkretne korake, s ciljem sprečavanja širenja nuklearnog oružja širom svijeta. Bez obzira na evidentne prepreke i zastoje tokom protekle dekade, najnovije inicijative daju novi momentum realnom progresu u procesu smanjenja i neširenja nukelarnog naoružanja.

Bosna i Hercegovina vjeruje da nuklearno razoružanje može biti postignuto kroz podsticanje zemalja članica – potpisnica, da ispunjavaju svoje obaveze iz Ugovora o neširenju nuklearnog naoružanja. Bosna i Hercegovina će tokom Treaty Eventa potpisati Ugovor o trgovini oružjem.

Gospodine predsjedniče! Bosna i Hercegovina izražava iskrenu zabrinutost zbog kontinuiranog nastavljanja nasilja koje je dovelo do daljeg produbljivanja humanitarne krize i prouzrokovalo neprihvatljive patnje stanovništva u Siriji, te poziva sve strane u sukobu da u potpunosti ispunjavaju preuzete obaveze, u skladu s međunarodnim instrumentima humanitarnog prava i ljudskih prava.

Rješavanje krize na Bliskom Istoku svakako ostaje jedan od najvažnijih prioriteta Svjetske organizacije. Smatramo da treba učiniti sve s ciljem stvaranja pozitivne atmosfere kako bi se došlo do pravednog i sveobuhvatnog mira na ovom prostoru. Očekujemo od svih strana da se uzdržavaju od bilo kakvih ishitrenih poteza i da se skoncentrišu na otpočinjanje toliko važnog dijaloga.

Bosna i Hercegovina, s ciljem da kao država subjekt međunarodnih odnosa igra konstruktivnu ulogu i doprinese uspostavljanju samoodrživog mira i stabilnosti u Afganistanu, participira u misiji ISAF u Afganistanu. Kao podrška međunarodnim naporima, BiH također aktivno učestvuje u policijskim misijama UN-a u Liberiji, Južnom Sudanu i na Kipru.

Nadalje, želim da naglasim da je Bosna i Hercegovina i dalje veoma zabrinuta zbog terorističkih napada koji u mnogim zemljama diljem svijeta odnose nevine žrtve. Bosna i Hercegovina je posvećena borbi protiv terorizma i mišljenja smo da ista može uroditi plodom samo kroz sveobuhvatnu saradnju i partnerski odnos što većeg broja zemalja članica UN-a.

Bosna i Hercegovina, također, s velikim interesovanjem prati situaciju na afričkom kontinentu. Očekujemo da će i pored najteže svjetske finansijske i ekonomske krize, najrazvijenije zemlje nastaviti da povećavaju udio svog doprinosa u službenoj razvojnoj pomoći, neophodnoj za jačanje kapaciteta siromašnih afričkih država.

S tim u vezi pozdravljamo aktivnosti UN-a kroz Novo partnerstvo za afrički razvoj – NEPAD, kojim se čine napori da se Afrika postavi na put stabilnog i održivog razvoja, a posebno dostizanje Milenijumskih razvojnih ciljeva. Ovo naročito važi za zemlje Subsaharne Afrike.

Podržavamo i sve napore Afričke unije, afričkih vlada, UN-a, usmjerene ka poboljšanju vladavine prava, demokratije i jačanju kapaciteta civilnog društva i institucija, kako bi se podigao nivo svih aspekata društvenog života. Ističemo da je podjednako važno da materijalna pomoć i dalje kontinuirano u što većem obimu bude plasirana u Africi, ali isto tako i da jača efikasnost i transparentnost korištenja sredstava, s ciljem održivog razvoja.

Gospodine predsjedniče! U današnjem svijetu u kojem su politički, društveni i socijalni procesi dinamičniji nego ikada u historiji, kada se suočavamo s novim izazovima toliko različitim u odnosu na period od prije samo nekoliko decenija, postaje sve jasnije da samo snažni multilateralni pristup može dati prave odgovore na njih.

Organizacija Ujedinjenih nacija je tokom više od šest decenija postojanja prošla kroz teška iskušenja, ali je uvijek bila i ostala jedini putokaz i vodič u bolju budućnost, jedina koja je u stanju da pruži adekvatne odgovore na široku lepezu globalne problematike s kojom se suočavamo.

Na nama je da Svjetsku organizaciju učinimo još snažnijom, efikasnijom, jer je ona svakako nešto najsveobuhvatnije što danas imamo, jedina koja može pomoći napretku i očuvanju naše planete. Ako budemo radili zajedno na punoj implementaciji svih naših dogovora postignutih na ovom cijenjenom mjestu, nema sumnje da ćemo živjeti u boljim i pravednijim uslovima nego što je to danas slučaj.

Na tom putu moramo se vratiti na osnovne vrijednosti ljudskih prava, jednakosti svih ljudi i svjetskog mira, koje stoje u temeljima Ujedinjenih nacija, rekao je na kraju
predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić u obraćanju na Generalnoj debati 68. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) u New Yorku.

(fena/dh)